Nova studija sugerira da bi bebe koje imaju problema sa spavanjem mogle kasnije razviti dijagnozu autizma

 

U studiji nedavno objavljenoj u časopisu American Journal of Psychiatry, koju je vodilo Sveučilište u Washingtonu, istraživači su otkrili da ‘problemi sa spavanjem u djetetovih prvih dvanaest mjeseci života ne samo da mogu prethoditi dijagnozi autizma, već mogu biti povezani i s promijenjenim rastom ključnog dijela mozga, hipokampusa’.

- Hipokampus je ključan za učenje i pamćenje, a promjene u veličini hipokampusa povezane su sa slabim spavanjem odraslih i starije djece. Međutim, koliko znamo, ovo je prvo istraživanje koje je pronašlo takvu povezanost kod novorođenčadi u dobi od šest mjeseci - rekla je autorica Kate MacDuffie, istraživačica Centra za autizam Sveučilišta u Washingtonu.

Istraživači su otkrili da su, u uzorku s više od 400 novorođenčadi u dobi od šest do dvanaest mjeseci, oni kojima je kasnije dijagnosticiran autizam vjerojatno imali problema s uspavljivanjem. Ova poteškoća sa spavanjem bila je povezana s izmijenjenim rastom hipokampusa.

Prema Annette Estes, ravnateljici Centra za autizam Sveučilišta u Washingtonu i jednoj od autorica studije, čak 80 posto djece s poremećajem iz spektra autizma ima problema sa spavanjem.

- Prema našem kliničkom iskustvu, roditelji imaju puno problema zbog spavanja svoje djece, a u našem radu o ranoj intervenciji u autizmu uočili smo da problemi sa spavanjem unazađuju djecu i obitelji - rekla je Estes, koja je i profesorica znanosti o govoru i sluhu.

Da bi razmotrili povezanost između sna, razvoja mozga i autizma, istraživači su pregledali MRI skenove 432 novorođenčadi, anketirali roditelje o obrascima spavanja i izmjerili kognitivno funkcioniranje koristeći standardiziranu procjenu.

Istraživači sa Sveučilišta u Washingtonu, Sveučilišta Sjeverna Karolina iz Chapel Hilla, Sveučilišta Washington u St. Louisu i Dječje bolnice Philadelphija tada su procijenili djecu u dobi od šest, dvanaest i 24 mjeseca. Anketirali su roditelje o djetetovom spavanju, uključujući koliko je vremena trebalo da dijete zaspi ili da zaspi nakon što se probudi.

- Naša su otkrića tek početak, ona u središte pozornosti stavljaju određeno razdoblje razvoja i određenu strukturu mozga, ali ostavljaju mnoga otvorena pitanja koja će se moći istražiti u budućim studijama - rekla je autorica MacDuffie za Atlanta Journal-Constitution.

 

Autor: Damir Fatušić

Objavljeno: 15.06.2020