Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se utvrdio značaj oštećenja DNK u odnosu između manjka sna i bolesti, budući da je veličina uzorka studije bila prilično mala

 

Tim istraživača iz Hong Konga proučavao je 49 zdravih liječnika, od kojih je 24 radilo preko noći, što je značilo da moraju raditi od kasno poslijepodne do sljedećeg jutra oko pet do šest puta mjesečno. Studija je 'prva koja kvantificira oštećenje DNA izravno kod mladih odraslih osoba koje moraju raditi preko noći'.

Od svih sudionika uzeta je krv nakon tri dana adekvatnog spavanja i nakon noćnih smjena, takozvanog akutnog nedostatka sna. Istraživači su također procijenili zdravstvene informacije, dnevnike spavanja i obrasce rada volontera.

U konačnici, istraživači su otkrili da kad su imali dovoljno sna, doktori iz noćne smjene imali su manju ekspresiju gena za popravak DNK i više oštećenja DNK od njihovih kolega koji su radili danju. Ekspresija gena za popravak DNK se smanjila i oštećenja DNK su se povećala odmah nakon što su liječnici proveli noć dežurajući i radeći. Rezultati ukazuju na to da nedostatak sna i česti prekidi ciklusa spavanja mogu dovesti do oštećenja DNK.

- Iako je ovaj rad vrlo preliminaran, jasno je iz rezultata da čak i jedna noć deprivacije sna može izazvati događaje koji mogu doprinijeti razvoju kroničnih bolesti - kaže viši autor, doktor Siu-Wai Choi sa Sveučilišta Hong Kong u izjavi koju prenosi IFLScience.

Međutim, tim primjećuje da mnogi drugi čimbenici mogu objasniti zašto djelatnici koji rade u smjenama imaju veću sklonost kroničnim bolestima. Ti čimbenici uključuju, primjerice, promjene aktivnosti i načina prehrane, te prekide cirkadijanih ritmova tijela i ravnoteže spolnih hormona.

Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se utvrdio značaj oštećenja DNK u odnosu između deprivacije sna i bolesti, budući da je veličina uzorka studije bila prilično mala. Štoviše, sami istraživači ističu da su njihovi sudionici u noćnoj smjeni bili mlađi od svoje kontrolne skupine, jer je vjerojatnije da će mlađi liječnici raditi noću, što je moglo utjecati na rezultate. Osim toga, svi su sudionici bili Kinezi, tako da se rezultati ne mogu primijeniti na širu populaciju.

- Ova studija je važna jer će omogućiti budućim istraživačima da prouče utjecaj promjene načina na koji radimo i drugih intervencija procjenom oštećenja DNK na isti način kao što su to učinili autori ove temeljne studije - istaknuo je doktor Andrew Klein, kardiotorakalni anesteziolog i glavni urednik časopisa Anaesthesia.

Damir Fatušić

Objavljeno: 18.02.2019