PITANJE: S.F. (28) Ljeto je i jako se znojim, a zbog pratećih teškoća uzrokovanih invaliditetom često se osjećam umorna i bezvoljna. Uzrok je i probava koja me jako iscrpi.

 

Znam koliko je važno brinuti o hidrataciji organizma i konzumiranju lako probavljivih namirnica, no što ako je probava otežana zbog manjka vode ili enzima? Trebam li uz vitamine dodatno uzimati i enzime?  Koje namirnice bi trebala konzumirati ljeti? Kada je potrebno uzimati enzime?

ODGOVOR: Istraživanja pokazuju poražavajuće rezultate prehrambenih navika Hrvata. Iako smo mediteranska zemlja, prehranom naših sugrađana i dalje prevladava svinjetina, masni pečeni krumpir te puno kruha, a konzumacija vode je za organizam daleko ispod potrebnih količina. Organizam bez hrane može izdržati relativno dugo, no bez vode tjelesne funkcije brzo postaju ugrožene. Čak 60 posto našeg organizma čini voda, ovaj postotak varira od organa do organa, pa je tako preko 90 posto krvi u stvari voda.

Vodu gubimo na različite načine – disanjem, mokrenjem ili znojenjem. Gubitak vode u nekim stanjima poput povraćanja ili proljeva može ugroziti vitalne funkcije. Naime, prekomjernim gubitkom vode iz organizma se gube i elektroliti važni za normalno funkcioniranje svih organa. Među njima su najvažniji natrij, kalij, kalcij, magnezij i klorid. Sve stanice u tijelu trebaju elektrolite kako bi stimulirali električne impulse kroz membrane stanica. Između ostalog, stimulans regulira funkciju živaca, krvni tlak, obnavljanje tkiva i kontrakcije mišića. Te kontrakcije ne podrazumijevaju samo mišiće ekstremiteta, već i samu probavu. Nedostatak minerala ima za posljedicu grčenje mišića i pad krvnog pritiska što pak rezultira vrtoglavicom, glavoboljom, iscrpljenošću. Ono što u organizam unesemo onoliko je dobro, koliko je dobra sposobnost tijela da to probavi tj. apsorbira. Voda pomaže probavi hrane, kao i apsorpciji vrijednih nutrijenata. Dolaskom toplijih dana gubitak vode je povećan, pa sa svih strana slušamo o apelu građanima da paze na dovoljan unos vode. U ljetnim vremenima, tijelo zbog gubitka vode treba i lakše probavljivu hranu.

Lagana prehrana temelji se na namirnicama koje nisu opterećenje na probavni sustav. U takvom načinu prehrane bitnu ulogu igraju cjelovite žitarice i njihove prerađevine, fermentirani mliječni proizvodi, variva, juhe, kuhano i pareno nemasno meso i riba. Juhe i kuhana hrana neobično su važne u jelovniku za lakšu probavu. Juha osigurava toliko neophodnu tekućinu i nutrijente i to u obliku u kojem ih organizam najlakše apsorbira te samim time i najlakše koristi u svrhu očuvanja zdravlja. Od pomoći mogu biti i blagi čajevi, te kompoti i sokovi od povrća poput mrkve, cikle i celera. Namirnice bogate šećerom uvelike koče lučenje želučanih sokova i značajno usporavaju probavu. Štoviše, ako se konzumiraju u velikim količinama, čak i umanjuju želučanu aktivnost.

Suplementacija enzimima preporučuje se svima. Naš enzimski potencijal je određen i opada kako starimo, te na taj način i naša probava postaje lošija i javljaju se probavne smetnje. Stoga je uputno uzimati enzime, a naročito kod neredovite i nekvalitetne prehrane, kod prehrane isključivo termički obrađenom hranom, u svim situacijama kada nam hrana koja je poslužena može smetati; npr. na putovanjima, domjencima, izletima, te kod probavnih tegoba nerazjašnjene etiologije.

In Portal

Objavljeno: 19.06.2018