Nova studija: Dokazi o povezanosti dijabetesa i Alzheimerove bolesti

Demencija je jedno od najčešćih psihijatrijskih stanja snažno povezanih s lošom kvalitetom kasnijeg života

 

Nova studija pruža više dokaza o povezanosti između šećerne bolesti i Alzheimerove bolesti, što su ranije natuknula i druga istraživanja.

U istraživanju objavljenom u časopisu Diabetologia, znanstvenici iz Ujedinjenog Kraljevstva i Kine otkrili su da osobe s visokom razinom šećera u krvi imaju veći kognitivni pad. To se temeljilo na podacima prikupljenima od 5.189 ljudi tijekom jednog desetljeća.

Istraživači su koristili podatke iz Engleske longitudinalne studije starenja (English Longitudinal Study of Ageing – ELSA, op. a.), a ispitanici su bili proječne dobi od 66 godina i 55 posto su bile žene.

"Dok su druge studije povezivale kognitivni pad s dijabetesom, ova studija je jedna od najvećih koje uspostavljaju izravan odnos između HbA1c (razina gliciranog hemoglobina, mjera za kontrolu ukupne razine šećera u krvi) i kasnijeg rizika od kognitivnog pada", navodi se u priopćenju, a prenosi portal IFLScience.

Svi sudionici pokazali su neku razinu kognitivnog pada tijekom ELSA procjene. Međutim, oni s većom od prosječne razine HbA1c (koji se također koristi za procjenu ima li netko dijabetes) imali su veću stopu pada.

"Demencija je jedno od najčešćih psihijatrijskih stanja snažno povezanih s lošom kvalitetom kasnijeg života", rekao je glavni autor ove studije Wuxiang Xie iz Imperial Collegea u Londonu za časopis The Atlantic.

"Trenutno demencija nije izlječiva, što je čini vrlo važnom za proučavanje čimbenika rizika", dodaje Wuxiang Xie.

Druge studije su otkrile neke druge neobične veze, kao što je činjenica da je dvostruko vjerojatnije da će osobe koje imaju šećernu bolest tipa 2 dobiti Alzheimerovu bolest. Postoji također i sugestija o molekularnoj vezi između glukoze šećera u krvi i Alzheimerove bolesti.

"Naša studija pruža dokaze koji podupiru povezanost dijabetesa s kasnijim kognitivnim padom", pišu znanstvenici u svom radu.

"Naši rezultati upućuju na to da intervencije koje odgađaju početak dijabetesa, kao i strategije kontrole šećera u krvi, mogu usporiti napredovanje naknadnog kognitivnog pada u dugoročnom razdoblju", objašnjava tim znanstvenika u izjavi.

Damir Fatušić

 

Povezane vijesti