Roditelje oboljele djece, koji smatraju da su oštećeni, Jelena Šeler iz HZZO-a uputila je da se obrate Zavodu za vještačenja ili da konkretne podatke dostave HZZO-u koji s "pozicije voditelja postupka može provjeriti o čemu je riječ"

 

Hrvatski savez dijabetičkih udruga organizirao je u nedjelju, uoči Svjetskog dana dijabetesa, 14. studenoga, konferenciju za novinare na kojoj je istaknuto kako više od 140 djece u Hrvatskoj svake godine obolijeva od šećerne bolesti, a njihovi roditelji u nekim dijelovima Hrvatske ne ostvaruju pravo na dodatnu skrb, kako je to predviđeno zakonom.

Prava koja ostvaruju roditelji djece oboljele od dijabetesa različita su u različitim hrvatskim regijama, upozorio je predsjednik saveza Davor Bučević te prozvao za to Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), iz kojega ne negiraju probleme, no poručuju da su  pitanja vještačenja u tim slučajevima u nadležnosti  Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje. 

Naime, zakon predviđa da majka do 8. godine života može dobiti  dopust za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju, doplatak za njegu, a nakon toga može raditi s pola radnog vremena, no to nije svugdje moguće, naglasio je Bučević.  Isto takav je slučaj, kaže, i s pravom na invalidninu od 1100 kuna kao i na povećan dječju doplatak od 800 kuna mjesečno, koji bi trebali osigurati Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, odnosno Centar za socijalni rad,

Jelena Šeler iz HZZO-a  odgovorila je da krivnja nije na HZZO-u, već na Zavod za vještačenja koji je od 2014. zadužen za takve slučajeve te utvrđuje prava  koja je moguće ostvariti u Republici Hrvatskoj na temelju medicinske indikacije i dobi djeteta.

Kriterije treba izjednačiti na nivou cijele zemlje, kako bi roditelji ostvarivali ista prava u cijeloj Hrvatskoj, rekao je Bučević. Roditelje oboljele djece, koji smatraju da su oštećeni, Šeler je uputila da se obrate Zavodu za vještačenja ili da konkretne podatke dostave HZZO-u koji s "pozicije voditelja postupka može provjeriti o čemu je riječ".   

No na pitanje  o nedostupnosti novih tehnologija za kontinuirano mjerenje šećera u krvi, koje su u Europi uobičajene, Šeler nije dala konkretan odgovor, već je samo podsjetila na proceduru koju treba proći svako novo pomagalo prije nego što bude uvršteno na listu HZZO-a.  

Na konferenciji je upozoreno i na ogromne troškove liječenja dijabetesa na koje godišnje odlazi 2,6 milijardi kuna, te na porazne podatke o novooboljelima kojih je mjesečno oko tisuću u Hrvatskoj, no ministar zdravstva, kojemu su ta pitanja bila upućena, nije se odazvao pozivu kako bi odgovorio što po tom pitanju Ministarstvo namjerava poduzeti. 

Hina

Objavljeno: 14.11.2016