Deveti Festival povijesti Kliofest 2022, koji će tijekom četiri dana oko niza okruglih stolova, tribina i predstavljanja knjiga okupiti brojne ljubitelje povijesti iz više zemalja, otvoren je u utorak u Zagrebu

 

Voditelj Kliofesta Damir Agičić kazao je da je naglasak festivala na povratku druženju uživo, ali da je najvažnije da se osim autora vraćaju i knjige. Na štandovima u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici mogu se nabaviti najnovija, ali i sva ostala povijesna izdanja hrvatskih i inozemnih nakladnika, kazao je.

Glavna ravnateljica NSK Ivanka Stričević otkrila je da je u NSK pred završetkom rada na Epistolaru oca hrvatske historiografije Ivana Lučića, koji obuhvaća 142 digitalizirana pisma, koja je Lučić pisao od 1666. do 1673, te da će ona uskoro biti dostupa svima.

Festival su sadržajno otvorila dva okrugla stola na kojima su predstavljeni inovativni pristupu istraživanja i predstavljanja povijesti, odnosno modernizaciji hrvatske historiografije.

Na okruglom stolu "Hrvatska historiografija između tradicionalnosti i modernosti", kako je kazao njegov moderator Neven Budak, okupili su se samo modernisti, jer je tradicionaliste teško dobiti, ali je dodao da je svaka generacija osuđena da postane tradicionalistička.

Zdenka Janeković Römer kazala je da je lingvistički obrat najviše uzdrmao hrvatsku historiografiju i natjerao je na značajne metodološke inovacije i širenja spektra tema. Historiografija je nesklona teorijskim modelima, te je unatoč modernizaciji i dalje donekle izložena negativnim utjecajima politizacije, slabom financiranju i slabljenju kritičkog mišljenja, zaključila je.

Branimir Janković napomenuo je da se historiografija tradicionalno bavi velikim nacionalnim temama, ali da se stvarno bojno polje između tradicionalista i modernista mijenja. U ovom trenutku, kazao je, javna povijest mu se čini novim bojnim poljem za modernizaciju hrvatske historiografije.

Svakako, kazao je, podržava ideju modernizacije historiografije, ali ističe potrebu opreza da se druge ne odbacuje.

Na okruglom stolu predstavljena su dva uspješna projekta. Petra Kolesarić predstavila je istraživanje o studentskom korištenju jedne digitalne baze, a Ana Kutleša virtualni Muzej susjedstva kojim je tematizirana zagrebačka Trešnjevka.

Prethodno je održan okrugli stol "Povijest feat. generacija Z" na kojem je predstavljan projekt "Od Senja do zvijezda". On je rezultat rada nastavnice Prirodoslovne gimnazije Vladimir Prelog iz Zagreba Ane Kadović i njezinih učenika, povjesničarke umjetnosti Tihane Kušter i povjesničarke Zrinke Blažević. To je scenska priča čija je tema Pavao Riter Vitezović.

Zrinka Blažević rekla je da se radi o prilagođavanju povijesnih činjenica široj publici, jer se jedino otvaranjem javnosti može postići društvena relevantnost historiografije.

Na Festivalu će biti predstavljene brojne knjige, među kojima su najistaknutije Kratka povijest Hrvata u Mađarskoj, Kako je operirala UDBA. Operacija Paromlin i sudbina Vinka Markovića, Sedamdeset i prva: uspon i pad hrvatskoga nacionalno-reformnog pokreta, Utvrda Novi Zrin na Muri, Magija na hrvatskome povijesnom prostoru i druge.

Bit će postavljeno pet izložaba: Raseljena sjećanja: o iseljavanju talijanskog stanovništva tijekom i nakon II. svjetskog rata, Rapalska granica: četvrt stoljeća postojanja i stoljeće baštine i sjećanja, Zavod za hrvatsku povijest 1971.-2021., Mi gradimo pruge, pruge grade nas i Tko su bili ti strašni Hrvati?.

Na okruglim stolovima bit će riječi o mikrohistoriji, agresiji Rusije na Ukrajinu i odnosima Kine i jugoistočne Europe.

Tribine će biti povezane s istraživanjima srednjoeuropske povijesti, upoznavanjem povijesti Slovenaca, problematikom ženskih dnevnika i zapisa u međuraću i dr.

Pedesetak hrvatskih nakladnika izložit će svoje knjige iz područja povijesti i srodnih znanosti, a pojedinim će knjigama cijene biti znatno snižene.

 

Hina

Objavljeno: 18.05.2022