PITANJE: P.B. (24) Trebam objašnjenje i savjet. Brinem za prijateljicu s kojom sam bliska od početka srednje škole. Ona je gluha, jako lijepa i volimo je, međutim cijelo naše društvo je primijetilo da se promijenila

Na početku srednje škole bila je nesigurna, preplašena i trebalo je vremena dok je ostvarila prijateljstva, Problem je bila i komunikacija. Ali sada ona je u kratkom periodu postala druga osoba, izgubila je na težini, stalno je nervozna, ima podočnjake, svi primjećujemo da ne jede, kad i jede to su smiješno male količine. Razgovarali smo i mislimo da boluje od anoreksije, to smo i njoj kazali. Međutim, ona se izbezumila i uvrijedila. Sve rjeđe izlazi, želimo joj pomoći. Bojimo se za nju. kako da joj pomognemo?

ODGOVOR: Idealiziranje mršavosti koje je prisutno u današnjem društvu dovodi do povećanja broja oboljelih od anoreksije i drugih poremećaja ishrane. Razlikujemo dva osnovna tipa anoreksije; kod restriktivnog tipa namjerno se unosi jako male količine hrane, ponekad se smanjuje u unos tekućine, iz straha da i voda može uzrokovati debljanje, te poremećaj sa epizodama prejedanja, kada se unosi velika količina hrane, a odmah nakon toga izaziva povraćanje ili se koristi jake laksative. Neka istraživanja ukazuju na to da geni mogu predodrediti anoreksiju, no većina istraživača vjeruje da su ključni psihološki čimbenici. Osobe oboljele od anoreksije karakterizira niska razina samopoštovanja i osjećaj sa su nedostojni ljubavi, u adolescenciji ti osjećaji se mogu pogoršati hormonalnim promjenama, pa dolazi do krajnosti da oboljela osoba želi oblikujući svoj izgled osporavati sazrijevanje i svoj spolni razvoj.

Posumnjati da osoba boluje od anoreksije možete kada ona gubi na težini, ima strah od debljanja, pretjeruje s držanjem dijeta, vježba puno sati u toku dana, ima iskrivljenu sliku o tijelu, zaokupljena je zbrajanjem kalorija, ima suhu i žućkastu kožu, rastu joj dlake na licu i tijelu, ima izražen gubitak kose, neurednu ili prestanak menstruacije, hladne ruke i stopala na uobičajenoj sobnoj temperaturi, kronična nesanica, neobjašnjiv rast ili pad energije, potiskivanje spolne želje, kod zaključavanja u toalet nakon obroka, čak i suicidalne misli. Sumnjate li na anoreksiju obratite se za pomoć liječniku, ne odgađajte odlazak kod psihijatra i ne primjenjujte nestručne dijete.
Anoreksiju ne uzrokuje gubitak apetita, već stalno prisutan i nerazuman strah od debljanja koji traje i kada mršavost dođe do stupnja da je ugrožen život oboljele osobe. Često započinje prirodnom željom za gubitkom nekoliko kilograma, no odlazi u šire sfere, budući da privremeno ublažava psihološke probleme koji su u pozadini. Oko polovica oboljelih od anoreksije u jednom trenutku počne patiti od bulimije. Kod bulimije osobe same izazivaju povraćanje i često koriste tablete za mršavljenje, laksative i diuretike da bi smanjili težinu. Kod anoreksije i bulimije u pravilu je prisutno poricanje i osoba neće priznati da nešto nije u redu, te često na zabrinutost okoline reagira ljutnjom ili obrambeno. Liječenje je uspješno samo kad se provodi timom liječnika koji uključuje psihijatra, nutricionista, internista i po potrebi liječnike drugih specijalizacija. Internisti i liječnici drugih specijalizacija neophodni su uslijed komplikacija koje se javljaju kod oboljelih, obzirom da kod anoreksije dolazi do po život opasnih komplikacija. U liječenju moraju sudjelovati članovi obitelji, sam proces liječenja je dugotrajan i iscrpljujući, a lijek za anoreksiju ne postoji.
Anoreksija se najčešće javlja između 12. i  25. godine, smatra se da u bogatim društvima od nje boluje 0,5-3,7 posto žena, te oko 1 posto adolescenata, mladići i muškarci također boluju od anoreksije, ali deset puta manje od žena. Iako su poremećaji prehrane anoreksija i bulimija prvenstveno psihijatrijsko oboljenje, dovode do ozbiljnih komplikacija na brojnim organima. Godišnje je 5,1 smrtnih slučajeva na 1000 oboljelih od anoreksije. Suicid predstavlja poseban rizik, jedan od pet smrtnih slučajeva kod anoreksije pripisuje se suicidu. Rezultati istraživanja pokazuju da je anoreksija najsmtonosniji oblik psihijatrijske bolesti.

In-Portal

Objavljeno: 10.09.2013