Damira Benc, ravnateljica Zavoda, istaknula je bitne pomake u vezi profesionalne rehabilitacije i naknada za tjelesno oštećenje, zbog čega je pohvalila napore HSUIR-a

 

Hrvatski savez udruga invalida rada (HSUIR) drugu godinu organizira Nacionalnu kampanju #Tjedan dana s invalidima rada u sklopu Nacionalnog dana invalida rada, koja traje od 18. do 24. ožujka.

Drugog dana Tjedna, 19. ožujka, predstavnici HSUIR-a, predsjednik Josip Petrač i izvršni direktor Leke Sokolaj, održali su konstruktivan radni sastanak u prostorijama Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, u Zagrebu, gdje su se sastali s njihovim predstavnicima – ravnateljicom Damirom Benc, pomoćnikom ravnateljice za sustav zapošljavanje osoba s invaliditetom Alenom Kolarom i pomoćnicom ravnateljice za profesionalnu rehabilitaciju Jasenkom Sučec, zatim s predsjednicom Udruge invalida rada Zagreba Nadom Vorkapić, predsjednicom Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih Jadrankom Krstić u pratnji asistentice za prijevod, kao i s administratoricom Baze podataka Saveza društava multiple skleroze Hrvatske Željkom Antunović.

Leke Sokolaj se prvenstveno osvrnuo na niz nepravilnosti, opće i posebne probleme osoba s invaliditetom, kao i na moguće prijedloge za rješavanje istih uz izmjene i dopune nadležnih zakona – zbog čega su se kroz ovu Nacionalnu kampanju odlučili direktno posjetiti nadležna tijela, odnosno resorna ministarstva.

Ravnateljica Damira Benc je na samom početku radnog sastanka istaknula revolucionarne stvari u vezi profesionalne rehabilitacije i naknada za tjelesno oštećenje, zbog čega je pohvalila napore HSUIR-a.

Međutim, Sokolaj je uz predsjednika Petrača izrazio nezadovoljstvo u smislu povećanja naknada za tjelesno oštećenje, koje nije prihvaćeno jer nema sredstava u proračunu.

- Imamo najnižu naknadu u tom smislu u ovom dijelu Europe, a i u samoj Europskoj uniji – požalio se.

 

Ujedno je istaknuo problem koji će na kraju završiti na višoj instanci, a tiče se onemogućavanja uvida u nalaz i mišljenje vještaka prilikom dostave rješenja od strane Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, čime se krše osnovni temelji općeg upravnog postupka, a samim time i nadležni zakoni i Ustav. S druge strane, u sustavu socijale, uz rješenja se dostavljaju nalazi i mišljenja vještaka. Ravnateljica Benc se ogradila u smislu da za isto nije nadležna, već da je obveza Zavoda upoznati stranke s nalazom i mišljenjem vještaka, ali dužni su isti poslati samo naručiocu vještačenja. Međutim, složila se s prisutnima da u slučaju žalbe stranka mora imati nalaz i mišljenje vještaka, kako bi mogla adekvatno napisati argumente.

Na prigovor Sokolaja u vezi članka 3. Zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja, prema kojem vještačenje mora obaviti ovlašteni doktor, ravnateljica Benc se očitovala: - Vještačenje nije dijagnostičko, medicinsko. Ono je zanat, koji treba izučiti. Bitno je da dokumentaciju pregleda ovlašteni vještak, koji zna protumačiti. To ne može svatko savladati, a naši vještaci iz Zavoda se kontinuirano obrazuju, kako u inozemstvu, tako i kod nas. Bitno je da predstavnici civilnih društava upoznaju svoje korisnike da Zavod nije nadležan na dostavu vještačkih nalaza i mišljenja, već HZMO, odnosno sam naručilac vještačenja. Vezano za ideju jedinstvenog vještačenja, mora se napraviti sveobuhvatni zakonski preustroj i potrebno je imati konsenzus svih uključenih. Ujedno, potrebno je utvrditi koji će nalaz biti trajan, a koji privremen.

Jasenka Sučec je istaknula da bi vještačenje trebalo biti neovisno, odmaknuto od prava.

Navedeni problem je potaknuo raspravu i oko sudskih pristojbi, na što je odgovor dala ravnateljica Benc: - Nalaz i mišljenje vještaka se ne smije koristiti  kao dokumentacija za oslobađanje od sudskih pristojbi. Mora se izmijeniti Zakon o sudskim pristojbama na način da se priznaje Hrvatski registar za osobe s invaliditetom, koji vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a koji od svog osnutka ima jedine i točne podatke o osobama s invaliditetom, budući objedinjuje prošlost i sadašnjost. Mi u Zavodu imamo podatke u elektronskom obliku samo od 2018. godine nadalje, a prethodna vještačena provjeravamo ručki. Vidjet ćemo hoće li se do izmjena Zakona o sudskim pristojbama pronaći neko privremeno rješenje putem Pravilnika, ali to mora biti usuglašeno između naših dvaju sustava.

Na to je Sokolaj povukao paralelu: primjerice u HZZO-u prilikom odobravanja stacionarne rehabilitacije stranka treba donijeti medicinsku dokumentaciju, a najčešće se radi da odlučuju doktori obiteljske medicine, koji ne priznaju nalaze fizijatra i ortopeda. Vezano za isto, očitovala se Sučec, koja je istaknula da bi se trebalo organizirati Vijeće vještaka, koje bi omogućilo pozivanje i drugog stručnjaka.

Nadalje, sudionici sastanka osvrnuli su se na četiri sata rada, gdje su posebno istaknuli osobe oboljele od multiple skleroze, kojima pada radna učinkovitost u popodnevnim satima, posebno onima koji su u invalidskim kolicima. Naime, pomjerila se dobna granica oboljelih, kako je istaknuto iz Saveza društava multiple skleroze Hrvatske, tako da se više ne odnosi na dobnu skupinu od 30 do 40 godina, već sve više oboljevaju i mlađi, od osamnaest godina nadalje.

- Kao Savez društva multiple skleroze Hrvatske zagovaramo da ljudi budu radno sposobni – rekla je Antunović.

Sučec je nadodala da će pametne države iskoristiti četiri radna sata pa čak i manje, budući fali radne snage, a poslodavci žele osobe s invaliditetom na tržištu rada.

 

Na navedenu problematiku u vezi četiri radna sata osvrnula se i ravnateljica Benc: - Kroz sve ovo naše iskustvo koje imamo kroz Fond i poticaje za prilagodbu radnog mjesta, falilo nam je četiri radna sata. Tu postoji samo zakonska prepreka, a nije stvar poslodavaca. Kroz Zakon o mirovinskom osiguranju uspjele su se dobiti naknade. Ne smijemo pasivizirati osobe s invaliditetom, jer važan je svaki sat koji mogu odraditi, jer imamo nedostatak radne snage. Moramo vraćati i zadržavati ljude na tržištu rada, jer poslodavci traže osobe s invaliditetom, pogotovo veliki sustavi. Nažalost, braniteljska populacija je do sada pasivizirana kroz naknade i mirovine, a ne kroz tržište rada.

Sokolaj je ukazao i na problematiku povrata naknade zatraženim od strane poslodavaca za vještačenja, na što je objašnjeno da za isto imaju pravo u slučaju prilagodbe radnog mjesta zaposlenika te kod stručne podrške. Naime, kroz tri do osam mjeseci taj novac se vrati natrag.

Istaknuti su i oblici samozapošljavanja osoba s invaliditetom, uz zamjensku kvotu i nagrade, gdje je posebno navedena jedna obitelj s troje zaposlenih i gdje su sve osobe s invaliditetom, a koja nikada nije koristila naknadu kroz sustav socijale, već im je želja bila raditi. U strahu su da se za pojedinu osobu ne ostvari poticaj. Predstavnici Zavoda su istaknuli da u ovakvoj situaciji HUP nije reagirao, a da su poticaji izdašni i trajni prema Europskoj uniji, odnosno da će se svaki mjesec isplaćivati, međutim rizik od neostvarivanja poticaja ovisi. Zagrebački Centar za profesionalnu rehabilitaciju je posebno zatrpan.

Navedena je i problematika u vezi osiguranja prijevoza osobama s invaliditetom do mjesta rada, zbog čega isti ne mogu participirati na tržištu rada, posebno u manjim sredinama. Zagreb je za sada najbolje organiziran. Rečeno je od strane Zavoda da bi se trebalo dobro specificirati zahtjev od strane udruga, a usluga prijevoza navesti kao djelatnost. Na primjer, prijevoz djece s teškoćama u razvoju ne spada u djelatnost udruga.

Sokolaj je naveo i ideju da se dio od nezapošljavanja uloži u učeničke i studentske stipendije, budući je obrazovna struktura osoba s invalidetom jako loša. Osnovnoškolsko obrazovanje ima 80 posto, a srednješkolsko deset posto. Obećanje za sastanak od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja je dato, ali se još uvijek nije realiziralo.

Vezano za izmjene i dopune Zakona, zatražene su iste u vezi članka 61. Zakona o radu temeljem potrebne razumne prilagodbe kada poslodavac dobije rješenje nadležnog tijela o smanjenoj radnoj sposobnosti radnika, pri čemu je dužan napraviti ugovor za radno mjesto za koje je sposoban, slično poslovima gdje je radnik radio. Trenutno je većinom situacija da poslodavac ponudi radno mjesto niže od onog gdje je radnik radio, s puno manjim koeficijentom. Uglavnom, treba odrediti da poslodavac treba odrediti da radnik, odnosno službenik, zadržava isti koeficijent, jer mnogi su diskriminirani po tom pitanju. Istaknuta je presuda na razini Europske unije, koja je pozitivno riješila pitanje povratka ozlijeđene radnice, bez smanjena plaće i koeficijenta.

Od strane Zavoda je predložen razgovor HSUIR-a s HUP-om i HGK-om, a istaknut je slučaj Slovenije gdje postoji posebno povjerenstvo za slučaj kada poslodavac želi dati otkaz ili premještanje na niže radno mjesto.

Sastanak je trajao malo više od sat vremena, a naposljetku je Antonović istaknula da Savez društava multiple skleroze Hrvatske od 1. travnja 2019. izlazi sa svojim predstavnicima na teren diljem zemlje radi predavanja, po svim županijama, kako bi napravili web bazu životopisa i pomogli oboljelima od multiple skleroze da dođu na tržište rada, a samim time i poslodavcima.

Klaudija Klanjčić

Objavljeno: 20.03.2019