Nacionalna i sveučilišna knjižnica: Izložba 'Ivan Kukuljević Sakcinski' u čast velikom povjesničaru

Izložba će Kukuljevića predstaviti i kao čovjeka čiji je rad nadahnuo brojne druge da govore, pišu i skladaju na hrvatskom jeziku

 

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, u utorak 24. svibnja u 12 sati, svečano će se otvoriti izložba pod nazivom 'Ivan Kukuljević Sakcinski u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu: u povodu 200. obljetnice rođenja', posvećena 200. obljetnici rođenja Ivana Kukuljevića Sakcinskog.

“Okosnicu ove Izložbe čine rukopisi te politički govori i povijesna djela kojima je Kukuljević autor, a čuvaju se u fondu Knjižnice u sklopu Zbirke rukopisa i starih knjiga. Ostali izlošci koji će zorno predstaviti Kukuljevićev rad, kao i vrijeme u kojem je živio i djelovao, dio su ostalih od ukupno četiri zbirke Knjižnice u kojima se čuva građa posebne vrste – Grafičke zbirke, Zbirke zemljovida i atlasa te Zbirke muzikalija i audiomaterijala.

Postav izložbe uključuje i odljev Bašćanske ploče, koja je znanstveno obrađena upravo na Kukuljevićev poticaj. Među izlošcima je i vrijedan prijepis čuvenog Govora za narodni jezik dàržan od Ivana Kukuljevića Sakcinskoga na Saboru kraljevinah Hrvatske i Slavonske dana 2. svibnja 1843., prvog govora u Hrvatskom saboru održanog na hrvatskom jeziku, koji je četiri godine nakon što je održan - 1847. godine, doveo do odluke Sabora kojom je hrvatski proglašen službenim jezikom te kojom je omogućena njegova široka uporaba u školama i javnim službama.

Izložba će Kukuljevića predstaviti i kao znanstvenika, književnika i povjesničara te onoga čiji je rad nadahnuo brojne druge da govore, pišu, skladaju i na ostale načine stvaraju na hrvatskom jeziku. Izložba će biti otvorena do 1. lipnja 2016.”, poručuju iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Ivan Kukuljević Sakcinski (1816. – 1889.) znameniti je hrvatski povjesničar, književnik, leksikograf i političar koji je utemeljio niz modernih znanstvenih disciplina – historiografiju, arhivistiku, bibliografiju, književnu povijest, epigrafiku, arheologiju, etnologiju i muzikologiju. Svojim djelovanjem snažno je obilježio hrvatska kulturnopreporodna i politička zbivanja u 19. stoljeću.

Klaudija Klanjčić

 

Povezane vijesti