Vlada planira da svi poslodavci koji, unatoč zakonskoj obvezi o kvotnom zapošljavanju, ne odluče zaposliti osobu s invaliditetom propisati nove novčane naknade, bez obzira radi li se o poslodavcu koji s obzirom na prirodu posla ne može zaposliti osobu s invaliditetom ili to ne želi

Zadovoljenje jedne od osnovnih ljudskih potreba, rad i stvaranje, možda će ostvariti najava Vlade koja planira promjenu reforme sustava profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom kako bi se povećao broj zaposlenih ove često marginalizirane skupine.
Kako održati motivaciju u potrazi za poslom? Abraham Maslow, američki psiholog i jedan od osnivača humanističke psihologije, poznat je po svojoj teoriji ljudske motivacije.  Maslowljeva piramida na prvo mjesto stavlja fiziološke potrebe (hrana, voda, toplina, stanovanje, san), zatim potreba za sigurnošću (sigurnost od fizičke opasnosti i oslobađanje od straha gubitka posla, stana, hrane, imovine), potreba za povezivanjem ili prihvaćanjem (socijalne potrebe čovjeka kao društvenog bića), potrebe za štovanjem (dostojanstvo, samopoštovanje, priznanja, kompetentnost, odgovornost i postignuća) i potreba za samopotvrđivanjem (realizacija vlastitih potencijala). Kada pogledamo Maslowljevu hijerarhijsku teoriju motivacije, vidimo da je posao neizostavan dio normalnog života svake osobe.

Koliko su poticajni poticaji

Kako motivirati poslodavce da zaposle osobu s invaliditetom? Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, 31. prosinca 2012. godine bilo je registrirano ukupno 6.607 osoba s invaliditetom, što je 1,8 posto populacije nezaposlenih osoba prijavljenih u evidenciju Zavoda. Najveći broj nezaposlenih osoba s invaliditetom ima između 20 i 24 godine. Hrvatska se razlikuje od zemalja Europske unije po znatno većem udjelu osoba s invaliditetom u tzv. radnom kontingentu stanovništva (između 15. i 64. godine). Hrvatski zavod za zapošljavanje zadužen je za provedbu aktivne politike zapošljavanja Vlade Republike Hrvatske, a dio tih mjera odnosi se upravo na skupine teže zapošljivih osoba među kojima su nezaposlene osobe s invaliditetom. Sukladno odluci o načinu ostvarivanja poticaja pri zapošljavanju osoba s invaliditetom, Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom dodjeljuje dvije vrste poticaja poslodavcima koji zapošljavaju osobe s invaliditetom. To su redovni poticaji, koji imaju kontinuirani karakter i dijele se na novčane poticaje (naknada u visini uplaćenog doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje i doprinosa za zapošljavanje), naknadu razlike smanjenog radnog učinka i sufinanciranje troškova osobnog asistenta. Poticaji koji su povremene naravi, tzv. posebni poticaji koji uključuju jednokratna materijalna davanja (obrazovanje osoba s invaliditetom), sredstva za prilagodbu radnog mjesta (arhitektonska prilagodba), sredstva za prilagodbu uvjeta rada (tehnička prilagodba), kreditna sredstva po povoljnijim uvjetima namijenjena kupnji strojeva, opreme, alata ili pribora potrebnog za zapošljavanje osobe s invaliditetom, sufinanciranje troškova radnog terapeuta. Ove mjere mogu koristiti privatne tvrtke koje za razliku od državnog sektora nemaju obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom koja državni sektor obvezuje da se do 31. 12. 2014. na svakih 25 zaposlenih zaposli najmanje jedna osoba s invaliditetom te do 31. 12. 2017. na svakih 20 zaposlenih jedna osoba s invaliditetom.

Kalimerovske kazne

Kao indikatori otežanog zapošljavanja osoba s invaliditetom navode se neusklađenost zvanja s potrebama tržišta rada, niža formalna razina obrazovanja u odnosu na ostatak populacije, nedostatak radnog iskustva i dugotrajna nezaposlenost.
Vlada novim mjerama želi uspostaviti jedinstveno mjesto vještačenja, koje bi utvrdilo radne sposobnosti osobe s invaliditetom. Pri tome glavnu ulogu imali bi centri za rehabilitaciju koje bi uz sustav

Poslodavcima koji bi poštivali propisane kvote, obavezni doprinos za zapošljavanje umjesto 1,7 posto iznosio bi ovisno o njihovoj veličini 1,5 ili 1,6 posto

profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom pratio sadašnji Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Sustav profesionalne rehabilitacije koji danas u praksi ne postoji u budućnosti bi bio sustav učinkovite rehabilitacije radnika kojima su uslijed promjena (bolesti ili raznih vrsta ozljeda) radne sposobnosti umanjene. Iz navedenih razloga država planira formirati regionalne centre za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Stoga se na mrežnim stranicama Ministarstva rada i mirovinskog sustava do 11. ožujka 2013. provodi savjetovanje nakon kojeg će se pristupiti izradi zakonskog rješenja.
Prema najavama planira se privatnom sektoru propisati broj osoba s invaliditetom prema broju ukupno zaposlenih koje će trebati zapošljavati. Ne želi se uvoditi nove naknade, trenutno poslodavci za zapošljavanje izdvajaju 1,7 posto doprinosa, od čega se za zapošljavanje osoba s invaliditetom izdvaja 0,1 posto ili 0,2 posto, već se planira da svi poslodavci koji unatoč zakonskoj obvezi o kvotnom zapošljavanju ne odluče zaposliti osobu s invaliditetom propisati nove novčane naknade, bez obzira radi li se o poslodavcu koji s obzirom na prirodu posla ne može zaposliti osobu s invaliditetom ili to ne želi. Poslodavcima koji bi poštivali propisane kvote, obavezni doprinos za zapošljavanje umjesto 1,7 posto iznosio bi ovisno o njihovoj veličini 1,5 ili 1,6 posto.
Treba naglasiti da pristup zapošljavanju imaju sve skupine osoba s invaliditetom, osim osoba s intelektualnim teškoćama kojima je najčešće oduzeta poslovna sposobnost i radno se osposobljavaju za poslove čije opise ne nalazimo u redovnom sustavu zanimanja. Ove osobe većinom nalazimo u zaštitnim radionicama, dnevnim centrima u lokalnoj zajednici u kojoj žive, ili ako nemaju obitelj smješteni su u institucije gdje ostaju cijeli život.
Piše Božica Ravlić
Foto PIXSELL

Objavljeno: 13.03.2013