V.D. ravnatelja Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom u razgovoru za In-Portal osvrnuo se na upravo završeni Međunarodni stručni skup u Zadru na kojemu se raspravljalo o položaju osoba s invaliditetom nakon ulaska Hrvatske u EU te otkrio kako je stekao titulu alkarskog vojvode

Bili ste predsjednik Organizacijskog odbora Međunarodnog skupa u Zadru koji je okupio vodeće stručnjake u području profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom. Jeste li zadovoljni rezultatima koje je Skup polučio?
- U organizaciji stručnog skupa, tijekom svih ovih godina, trudili smo se okupiti najbolje stručnjake u polju profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, kako iz Republike Hrvatske, tako i iz zemalja Europske unije, zemalja u okruženju, te čak iz Sjedinjenih Američkih Država.  Svake godine smo nastojali i odabrati temu koja je hrvatskim stručnjacima najinteresantnija.  Iako se o ovom skupu ne piše u svim medijima, apsolutno smo uspjeli u svom naumu da ga prizna i prepozna struka, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu. O tome svjedoči i činjenica da smo ove godine imali rekordnih 170 sudionika. Upravo to je rezultat zajedničkog, dugogodišnjeg rada Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i udruge OSVIT na ovom projektu. Naravno, i ovogodišnja tema stručnog skupa "Hrvatska u Europskoj uniji  - profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom u novim okolnostima“ doista je sjajno pogođena, jer nas od formalnog pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju dijeli nešto više od mjesec dana. I ovaj put uspjeli smo dovesti vrhunske stručnjake, da održe predavanja o novim trendovima u području profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, ali i o izazovima koji nas čekaju nakon 1. srpnja 2013. godine. Iznimno sam zadovoljan što su i ministri rada i mirovinskoga sustava Republike Hrvatske prof.dr.sc. Mirando Mrsić, dr. med. i rada, socijalne skrbi i zaštite potrošača Republike Austrije Rudolf Hundstorfer, prepoznali značaj ovog skupa, te su već drugu godinu za redom pokrovitelji skupa. A ministar Mrsić je i osobno otvorio stručni skup, te nam je i svojim dolaskom iskazao potporu u provođenju naših aktivnosti. Ne smijem zaboraviti spomenuti ni sudionike stručnog skupa, od kojih imamo samo pozitivne reakcije i pohvale. Dakle, moram priznati da sam izuzetno zadovoljan s rezultatima koje je skup polučio, s razinom kvalitete koju smo dostigli, ali to moramo shvatiti kao obvezu da sljedeće godine budemo još bolji.

Što novoga donosi novi Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji? Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić svoj optimizam glede većeg zapošljavanja osoba s invaliditetom temelji upravo na ovom zakonu, koji tek treba u saborsku proceduru…
- Kao što smo čuli na prezentaciji Nacrta prijedloga Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, koju je održala pomoćnica ministra Tatjana Dalić, novi Zakon trebao bi unijeti velike promjene u području profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, kao što su uvođenje obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom za sve poslodavce, uvođenje cjelovitog sustava profesionalne rehabilitacije, daljnje jačanje uloge Fonda. Naravno, donošenje novog Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, polučiti će i neke promjene u drugim zakonima koji se dotiču ovog područja. U svakom slučaju vjerujem da će nam  novi Zakon riješiti probleme koje stvaraju zakonska rješenja koja su trenutno na snazi.
Rekli ste kako vjerujete da će novi Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji rezultirati boljom primjenom Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom. Na što ste konkretno mislili?
- Važan iskorak u novom Zakonu, je definicija osobe s invaliditetom koja je preuzeta iz Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom. Nadalje, donošenjem novog Zakona i podzakonskih akata, te osnivanjem jedinstvenog tijela vještačenja, konačno ćemo dobiti odgovor na pitanje tko je osoba s invaliditetom, te koliko ih doista ima u Republici Hrvatskoj, kao i kakve su njihove mogućnosti, kada je u pitanju rad i zapošljavanje. Na taj način će se moći pružiti kvalitetnija i bolja podrška osobama s invaliditetom u ostvarivanju prava utvrđenih Konvencijom.

Neki stručnjaci za zapošljavanje osoba s invaliditetom tvrde kako osnivanje centara za profesionalnu rehabilitaciju, a na štetu postojećih zaštitnih radionica, nije najbolje rješenje koje predviđa novi Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji. Kakav je Vaš stav po tom pitanju?
- Nacrtom prijedloga Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom predviđa se osim zaštitnih radionica, mogućnost osnivanja integrativnih radionica za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Fond bi i zaštitnim radionicama i integrativnim radionicama trebao subvencionirati plaće za sve zaposlene osobe s invaliditetom, što sada nije slučaj. Dakle, proširuju se mogućnosti kada je u pitanju zapošljavanje osoba s invaliditetom. Također, predviđeno je da će i centri za profesionalnu rehabilitaciju moći osnivati i zaštitne radionice i integrativne radionice.

Dugi niz godina na mjestu ste ravnatelja Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Na što ste posebno ponosni, a što biste možda željeli poboljšati u radu Fonda?
- Fond je mlada institucija koja je u počecima imala velikih poteškoća u financijskom poslovanju, radi manjkavih propisa. Međutim, kroz velike napore uspio sam u cijelosti stabilizirati financijsko poslovanje Fonda. Također, svih ovih godina trudio sam se razvijati  suradnju i s drugim institucijama i sustavima, ali i sa civilnim društvom, te Fond sada definitivno ima svoje mjesto i priznat je kao značajna institucija. Nadalje, nastojao sam se izboriti da Fond bude nadležan za kontrolu kvotnog sustava, te me osobito veseli što je to i predviđeno novim Zakonom, uz daljnje proširivanje nadležnosti Fonda. Očekujem da će u sljedećih nekoliko godina Fond izrasti u vrlo snažnu instituciju.

Široj javnosti poznati ste i kao alkarski vojvoda.  Možete li, za one neupućene, ispričati kako ste dobili tu časnu titulu? Kakav status Sinjska alka, kao jedan od najvećih simbola povijesno-kulturne baštine u Hrvata, uživa u društvu?
- Od osamostaljenja Republike Hrvatske aktivno sudjelujem u Sinjskoj alci. Bio sam barjaktar u alkarskoj povorci, član uprave Viteškog alkarskog društva u dva mandata i član Časnog suda u dva mandata, te je prirodni slijed bila moja kandidatura za alkarskog vojvodu. Godine 2010. od strane članova Viteškog alkarskog društva izabran sam za alkarskog vojvodu, što je kruna moje karijere u Sinjskoj alci i najveća čast za mene i moju obitelj. Sinjska alka je 2010. godine uvrštena na UNESCO-v Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, te je time pridonijela u promidžbi Republike Hrvatske i hrvatskih kulturnih vrijednosti. Alka prije svega simbolizira povijesni događaj, od iznimne kulturne važnosti za Sinj, Cetinski kraj i čitavu Republiku Hrvatsku koji je ovim činom prerastao svoje okvire. To je potvrda vrednota i tradicije koju Alka predstavlja, te je Sinjska alka dio kulture, tradicije i povijesti Sinja, Cetinskog kraja i Republike Hrvatske, a pristupanjem Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, i dio kulturne baštine Europe.

Razgovarao: Mladen Kristić

Objavljeno: 22.05.2013