PITANJE: M. R. (57) Poštovani, u radnom sam odnosu no zbog multiple skleroze i određenih zdravstvenih problema nedugo sam primljena na program liječenja u dnevnu bolnicu. Program liječenja počinje sredinom mjeseca i trajat će tri mjeseca.

 

Kada sam pitala svoju doktoricu opće prakse što je s bolovanjem, rekla je dobit ćete bolovanje, ali nije mi djelovala kao da nešto konkretno zna o tome. Moje pitanje je - kako funkcionira bolovanje u slučaju dnevne bolnice? Vrijedi li ono pravilo od 42 dana tijekom kojih mi poslodavac isplaćuje postotak plaće, pa zatim trebam ići na komisiju nakon čega mi dalje plaća HZZO? U tom slučaju, koliku ću naknadu dobiti?

Koje papire moram imati da dobijem doznake za sva tri mjeseca, odnosno koje moram predočiti svom liječniku opće prakse a koje moram imati za komisiju? Moram li se negdje unaprijed prijaviti? Hvala unaprijed na odgovorima.

ODGOVOR: Poštovani, prema čl. 46. st. 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osigurnanju (NN 080/2013, dalje: ZOZO) početak i dužinu trajanja privremene nesposobnosti utvrđuje izabrani doktor .

Prema čl. 2. Pravilnika o sadržaju i načinu izdavanja potvrde o privremenoj nesposobnosti za rad (NN 074/2010) privremenu nesposobnost za rad radnik dokazuje potvrdom izdanom od strane ovlaštenog doktora.

ZOZO u čl. 40. propisuje kako osiguranik ima pravo na naknadu plaće u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite uslijed privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti ili ozljede, odnosno ako je radi liječenja ili medicinskih ispitivanja smješten u zdravstvenu ustanovu. Naknadu plaće isplaćuje osiguraniku iz svojih sredstava pravna ili fizička osoba – poslodavac za prva 42 dana bolovanja. Naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti od 43. dana obračunava i isplaćuje pravna, odnosno fizička osoba – poslodavac, s tim da je Zavod obvezan vratiti isplaćenu naknadu plaće u roku od 45 dana od dana primitka zahtjeva za povrat (čl. 41. st. 3. ZOZO).

U čl. 39. ZOZO određuje se kako osiguranik ima pravo na teret sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (dalje: HZZO) ostvariti pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja ako je privremeno nesposoban za rad zbog bolesti ili ozljede, odnosno radi liječenja ili medicinskih ispitivanja smješten u zdravstvenu ustanovu po istoj dijagnozi bolesti u maksimalnom trajanju od tri godine bez prekida.

Naknada plaće određuje se od osnovice za naknadu koju čini prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće, neovisno o tome na čiji se teret isplaćuje (čl. 54. st. 1. ZOZO).

Pod plaćom na osnovi koje se utvrđuje osnovica za naknadu plaće podrazumijeva se redovita mjesečna plaća osiguranika utvrđena u skladu s odredbama propisa o radu te naknada plaće isplaćena za vrijeme odsutnosti s rada (godišnji odmor, plaćeni dopust i privremena nesposobnost) koja se isplaćuje na teret pravne ili fizičke osobe kod koje je osiguranik zaposlen (čl. 54. st 2. ZOZO).

Naknada plaće ne može biti niža od 70% osnovice za naknadu, ako nije drugačije propisano, s time da kao mjesečni iznos za puno radno vrijeme naknada ne može biti manja od 25% od proračunske osnovice (čl. 42. ZOZO).

Kada naknadu snosi HZZO najviši mjesečni iznos naknade za puno radno vrijeme proračunska je osnovica uvećana za 28 posto, odnosno trenutačno 4257,28 kuna. (čl. 55. st. 3.ZOZO).

Prema tome, najniži mjesečni iznos naknade plaće, za puno radno vrijeme, iznosi 25% od proračunske osnovice, odnosno 831,50 kuna, a najviši mjesečni iznos naknade plaće, za puno radno vrijeme, kada se ona isplaćuje na teret sredstava HZZO-a, je proračunska osnovica uvećana za 28%, odnosno 4.257,28 kuna

Kada naknadu isplaćuje poslodavac, visina naknade je vezana uz visinu plaće koju primate, a budući da tim podacima ne raspolažemo, ne možemo dati odgovor na to pitanje.

Osiguranik nakon isteka 18 mjeseci trajanja bolovanja prima naknadu u iznosu 50% zadnje isplaćene naknade plaće na ime toga bolovanja (čl. 52. st. 1. ZOZO).

Pravilnik o rokovima najduljeg trajanja bolovanja ovisno o vrsti bolesti (NN 153/2009) u čl. 3. propisuje obvezu izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite da, nakon proteka roka najduljeg trajanja bolovanja za određenu bolest uputi osiguranika radi utvrđivanja prava na daljnje bolovanje uputiti ovlaštenom doktoru HZZO-a. U prilogu 1. navedenog Pravilnika određeno je najdulje trajanje bolovanja za multiplu sklerozu do 42 dana.

Slijedom navedenog, Vaš doktor medicine primarne zdravstvene zaštite će vas, nakon isteka najduljeg trajanja bolovanja, odnosno 42 dana, uputiti ovlaštenom doktoru HZZO-a koji će procijeniti postoji li potreba za daljnjim liječenjem ili ne. Što se tiče medicinske dokumentacije, Vaš liječnik će Vas uputiti što je potrebno predati ovlaštenom doktoru HZZO-a.

Potrebno je naglasiti kako Zakon o radu u čl. 37. st. 1. (NN 093/2014) propisuje obvezu radnika na obavještavanje poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad što je moguće prije te na dostavu liječničke potvrde o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinu očekivanom trajanju najkasnije u roku od tri dana.

Pravna klinika Pravnog fakulteta u Zagrebu

Objavljeno: 20.04.2015