Znanstvenici u Dublinu i Bonnu došli su do važnog otkrića povezanog s mišićnom distrofijom, relativno čestim nasljednim degenerativnim poremećajem koje bi moglo omogućiti da se poremećaj dijagnosticira puno ranije

 

Znanstvenici u Dublinu i Bonnu došli su do važnog otkrića povezanog s mišićnom distrofijom, relativno čestim nasljednim degenerativnim poremećajem, koje bi moglo omogućiti da se poremećaj dijagnosticira puno ranije, a također bi moglo biti putokaz prema novim načinima liječenja, objavljeno je u The Irish Times.

Mišićne distrofije su grupa nasljednih, progresivnih poremećaja mišića koji rezultiraju mišićnom slabošću, a međusobno se razlikuju po određenom rasporedu zahvaćenosti mišića. Variraju prema kliničkoj slici i patološkim pojavama, te prema načinu nasljeđivanja. Neki od oblika distrofije zahvaćaju isključivo muškarce.

Neki bolesnici su dugovječni i imaju blage simptome koji vrlo sporo napreduju; drugi imaju teške simptome i bolest brzo napreduje pa umiru do 20. godine.

Znanstvenici s irskog Sveučilišta u Maynoothu zajedno s kolegama s njemačkog Sveučilišta u Bonnu i irskog Sveučilišta u Dublinu proveli su detaljnu studiju kako bi otkrili što se događa u stanicama mišića oboljelih, rekao je prof. Kay Ohlendieck, predstojnik katedre za biologiju na Sveučilištu u Maynoothu.

"Pogledali smo tisuću različitih proteina, uspoređujući one iz zdrave stanice s onima iz oboljele tražeći bilo kakvu razliku među njima", kazao je.

Utvrđeno je da se protein periostin proizvodi više nego što su očekivane razine kod tih pacijenata, što je otkriće koje bi moglo omogućiti ranije dijagnosticiranje bolesti, a možda i nove načine liječenja.

 

In Portal

Objavljeno: 10.04.2015