Zadruge bi mogle ponuditi Hrvatskoj profesionalnije i objektivnije novinarstvo, ali i smanjiti broj od oko 800 nezaposlenih novinara koliko ih je trenutačno na zavodu za zapošljavanje

U situaciji kada javnost sve manje vjeruje medijima, plaće i honorari se smanjuju, isplate kasne, a u posljednjih godinu dana ugašena su čak četiri novinska naslova, povezivanje novinara u zadruge nudi mogućnosti zapošljavanja i vraćanja narušenog povjerenja publike, poručeno je sa skupa u Novinarskom domu koji je okupio novinare, zadrugare i predstavnike Ministarstva poduzetništva i obrta.

 

Posebno je istaknut primjer medijske zadruge KopMedija koja je na hrvatsku medijsku scenu prije dva mjeseca vratila licencirano izdanje lista Le Monde Diplomatique, u kojemu nema reklama, niti definiranih interesa krupnog kapitala.

Novinar Rade Dragojević, jedan od deset članova Kopmedije, objasnio je da se rukovode načelima "ravnopravnosti i inkluzivnosti", te da zadruga ne producira hijerarhijske odnose, kakvi postoje u većini drugih redakcija.

 

Marinko Brkić Toth, slobodni novinar i upravitelj Uslužne Zadruge, na primjeru pokretanja kampanje oglašavanja na internetu, povezao je novinarske zadruge s mogućnostima novih medija kao potencijalnog rješenja za nezaposlene novinare.

Ravnopravnost u odlučivanju

Objašnjavajući posebnost zadruga, Ilda Stanojević (Hrvatski savez zadruga) je ustvrdila da se "zadruga prema van ne razlikuje od drugih gospodarskih subjekata, ali je unutar sebe organizirana u skladu s međunarodnim zadružnim načelima, koja, uz ostalo, podrazumijevaju dobrovoljno članstvo, ravnopravnost u odlučivanju, suradnju među članovima i brigu za zajednicu". Najviše tijelo zadruge je Skupština koju čine svi zadrugari. Svaki od njih ima jedan glas i odluke se donose na demokratski način, obično natpolovičnom većinom glasova. "Načelo zadruga je jedan član-jedan glas, za razliku od trgovačkih društava koja su društva kapitala i odlučuju samo većinski vlasnici kapitala", istaknula je Stanojević.

 

Potporu otvaranju zadruga uputila je, u ime Ministarstva poduzetništva i obrta, Zdenka Mesić, voditeljica Službe za klastere i zadruge, istaknuvši da se razvoj zadruga godišnje sufinancira s oko četiri milijuna kuna, a najavila je i skore izmjene Zakona o zadrugama u kojemu bi trebale biti jasno definirane upravo medijske zadruge.

Sukladno zakonskim odredbama, za osnivanje zadruge potrebno je najmanje sedam osnivača, a svaki osnivač unosi osnovni članski ulog, najmanje 1000 kuna.

 

Hina

Foto: Duško Jaramaz/PIXSELL

Objavljeno: 21.03.2013