U bolnici je gužva. Pacijent sa stopostotnim invaliditetom čeka u redu kako bi posjetio liječnika.Pored njega prolazi pacijent s invaliditetom od 25 posto, RVI. Samostalno i bez ičije pomoći, pokazuje RVI iskaznicu i ostvaruje svoje pravo da prioritetno bude primljen na pregled

 

Osobe s invaliditetom koje spadaju u kategoriju neratnih invalida su suočene i sa zakonskom diskriminacijom, jer su invaliditet stekli u 'pogrešno vrijeme i na pogrešnom mjestu'.

Zakonskim rješenjima u BiH osobe s invaliditetom podijeljene su u tri skupine: ratne vojne invalide, civilne žrtve rata i neratne invalide. Svaka od ovih kategorija uživa različita prava, ali najmanje beneficije imaju neratni invalidi koji su diskriminirani po raznim osnovama, premda u svakodnevnom životu nailaze na iste izazove kao i ostale dvije skupine. Stoga se promjena zakonskih rješenja koja su dovela do ove diskriminacije nameće kao jedan od prioritetnih zadataka u oblasti socijalne zaštite.

Slovo zakona

U bolnici je gužva. Pacijent sa stopostotnim invaliditetom čeka u redu kako bi posjetio liječnika. Ne može se kretati bez pomoći druge osobe i svaki potez tijelom mu je bolan, ali mora čekati kao i svi ostali. Pored njega prolazi pacijent s invaliditetom od 25 posto, RVI. Samostalno i bez ičije pomoći, pokazuje RVI iskaznicu i ostvaruje svoje pravo da prioritetno bude primljen na pregled.
Ovako svoju priču započinje Zijad Arapčić, predsjednik Saveza osoba sa invaliditetom FBiH, ilustrirajući tretman kojem je zakon, donijet tijekom 90-ih godina, podvrgnuo ne-ratne osobe sa invaliditetom.
Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite obitelji s djecom u FBiH, koji je usvojen 1999. godine - a mijenjan 2004., 2006. i 2009. godine - pokušalo se regulirati zbrinjavanje i njega osoba s invaliditetom, odnosno neratnih invalida i civilnih žrtava rata.
Zakon je osigurao pravo direktne novčane naknade i to u vidu osobne invalidnine, naknade za pomoć i njegu od strane druge osobe i ortopedski dodatak. Ova prava su jedinstvena na razini FBiH i financiraju se iz federalnog budžeta, izuzev prava na naknadu za pomoć i njegu od strane druge osobe za one osobe s invaliditetom čiji je invaliditet nastao nakon navršene 65. godine života. Oni svoja prava ostvaruju na kantonalnom nivou, premda je mali broj kantona ostvario bilo kakve isplate po ovom osnovu zbog nedonošenja relevantne legislative.
Istovremeno, RVI svoja prava ostvaruju na osnovu Zakona o pravima boraca i članova njihovih porodica u FBiH. U Brčko Distriktu prava RVI populacije regulirana kroz Zakon o pravima obitelji poginulih branitelja i ratnih vojnih invalida Brčko Distrikta.
Zakon o socijalnoj zaštiti u Republici Srpskoj usvojen je 1993. godine, i mijenjan četiri puta nakon toga, definirajući prava i obim pomoći osobama s invaliditetom. Status ratnih vojnih invalida je definiran kroz Zakon o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Republike Srpske. Civilne žrtve rata svoja prava potražuju pak na osnovu Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata.
Oba entiteta, ali i Distrikt Brčko, stoga osobe s invaliditetom dijele u tri kategorije na osnovu uzroka i okolnosti nastanka invalidnosti. 

Igra postotaka

Osobe čiji je invaliditet nastao prije ili nakon rata, nalaze se u podređenom položaju u odnosu na ostale dvije kategorije kada su u pitanju novčane naknade, zdravstvena njega i zapošljavanje. 
Zakonom je propisano da RVI uživaju prava ukoliko je procent invalidnosti od 20 do 100 posto, civilne žrtve rata prava ostvaruju ukoliko je procent invalidnosti od 60 do 100 posto, a 'neratni invalidi' za uživanje svojih prava moraju imati najmanje 90 posto invaliditeta.
Haris Čaušević, direktor nevladine organizacije za pomoć osobama s umanjenim sposobnostima 'Svjetlo', smatra da je osnovna premisa određivanja invalidnosti na osnovu postotaka pogrešna. 
“Mi ne volimo govoriti o postotcima. Mi govorimo o potrebama koje se moraju zadovoljiti da bi se osoba s invaliditetom uključila u društvo i mogla funkcionirati, a ne o tome hoće li netko imati 20 ili 30-postotni invaliditet. Te postotke prije svega je teško ocijeniti ispravno, ali u financijskom smislu mogu igrati veliku ulogu. Dosadašnje iskustvo je pokazalo da institucije koje su izvršile procjenu invalidnosti to nisu radile kvalitetno, a ima primjera gdje osobama koje se iz kreveta ne mogu ni maknuti komisije ne dodijele 90 posto invalidnosti."
Refleksija ove podjele ogleda se u primanjima osoba s invaliditetom, pa tako 'neratni invalidi' u FBiH mogu maksimalno dobiti oko 390 KM, a u RS-u 41 KM.  Istovremeno, RVI u oba entiteta mogu maksimalno dobiti oko 1,800 KM.
Izmjenama Zakona o o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite obitelji s djecom u FBiH 2009. godine kao uživatelji prava na financijsku naknadu izbrisani su neratni invalidi sa stupnjem invaliditeta od 60 do 80 posto. Iz Saveza invalida FBiH ovu odredbu nazivaju “genocidnom” i već godinama traje sudska i politička borba da se to promijeni.
U oblasti zdravstvene zaštite događa se drugi oblik diskriminacije. U dokumentu Alternativni izvještaj o primjeni Konvencije o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda za BiH navodi se da se 2široki obim prava, koja uključuju i pristup zdravstvenim uslugama, habilitaciji i rehabilitaciji, a koja bi trebalo da budu dostupna osobama s istim procentom invaliditeta i istim potrebama, isključivo određuje na osnovu statusa pojedinca/ke, odnosno uzroka invaliditeta“. 
Zijad Arapčić navodi da su diskriminirani na mnogo načina uključujući i slučaj ortopedskih pomagala jer, za razliku od RVI, 'neratnim invalidima' je utvrđeno da specijalne cipele, proteza ili kolica imaju rok trajanja, dok RVI nemaju ta ograničenja. Pored toga, 'neratnim invalidima' nije kao ostalima omogućeno da besplatno ili povoljno koriste liječenja u tolicama, rehabilitacijske usluge, i tome slično", navodi Arapčić. Također, iz Saveza invalida FBiH navode da državne institucije prilikom zapošljavanja osoba s invaliditetom prednost daju RVI populaciji.
Arapčić navodi da ratni vojni invalidi zaslužuju dodatne pogodnosti zbog njihove uloge u ratnim zbivanjima, ali da se ta prava rješavaju kroz vojne naknade i posebne zakone, a ne kroz diskriminaciju neratnih invalida.

Šansa za novi život

Ustavni sud FBiH naredio je donošenje novog Zakona za osobe s invaliditetom gdje bi trebala prestati važiti diskriminacija i podjela na RVI, civilne žrtve rata i neratne invalide", navodi Arapčić. Također, Zakon bi time bio i u skladu sa UN Konvencijom a isplata novčanih naknada bi bila podignuta na federalni nivo. 

Omogućavanje osobama s invaliditetom da aktivno sudjeluju u društvenom i ekonomskom životu države je investicija u novu radnu snagu a ne trošak. Iz Saveza invalida FBiH navode da je njima samo potrebno pružiti šansu da budu ravnopravni s ostalima, prilagoditi radna mjesta i ostale sadržaje njihovim potrebama i oni bi bili uspješni kao i svi drugi.

"Političari koji ih posjećuju samo pred izbore i donose deset dekagrama kave nisu im potrebni, već radna mjesta koja bi ih učinila istinski nezavisnim i slobodnim ljudima", zaključuje Arapčić.

Izvori: ukljuci.in / Diskriminacija

Objavljeno: 08.12.2014