Osvrćući se na Pikettyjeve prognoze što će se događati s onih oko jedan posto najbogatijih ljudi, Velimir Šonje je rekao da je njihovo bogatstvo bazirano na dionicama, što je u osnovu poduzetnički kapital i u tome ni Piketty ne vidi ništa loše

 

 Knjiga francuskog ekonomista Thomasa Pikettyja "Kapital u 21. stoljeću" u kojoj pokazuje kako je došlo do sve veće nejednakosti u raspodjeli bogatstva u svijetu koje se sve više koncentrira u rukama ekonomske elite te što će se s kapitalom događati tijekom ovog stoljeća, predstavljena je na Interliberu.

Složivši se s Pikettyjevim stavom da se ekonomijom ne trebaju baviti samo ekonomisti, ekonomski analitičar Velimir Šonje te filozof i politički aktivist Srećko Horvat su svaki sa svog stajališta analizirali autorove teze iznesene u knjizi.

Napominjući da se u knjizi analizira sadašnje stanje te se prikazuju projekcije u razvoju nejednakosti do kraja ovog stoljeća, Šonje je ocijenio kako su Pikettyjeva mjerenja, bazirana na podacima poreznih uprava iz najrazvijenijih zemalja, nedvojbeno pokazala da je do povećanja nejednakosti u raspodjeli bogatstva došlo od 80-tih godina prošlog stoljeća.

"Uzroci su u tzv. menadžerskom kapitalizmu, jer su u posljednjih trideset godina menadžerske plaće strahovito porasle u odnosu na prosječne, pogotovu u anglosaksonskim zemljama", kazao je. Naveo je i da autorove projekcije pokazuju da više toliko neće biti važni dohodci od plaća, zarada i slično, nego dohodci od kapitala, a koji će biti u rukama sve manjeg broja ljudi.

Osvrćući se na Pikettyjeve prognoze što će se događati s onih oko jedan posto najbogatijih ljudi, Šonje je rekao da je njihovo bogatstvo bazirano na dionicama, što je u osnovu poduzetnički kapital i u tome ni Piketty ne vidi ništa loše. No, istaknuo je, to bogatstvo nije loše sve dok ne postane nasljedno i dok poduzetnici ne postanu rentijeri.

"Piketty se boji da jednom obogaćeni poduzetnik, koji je ušao u oko jedan posto najbogatijih, ne prestane to biti i postane rentijer, a njegovo bogatstvo naslijede nasljednici koji više neće biti poduzetnici", kazao je dodavši da se autor izrazito zalaže za uvođenje poreza na nasljedstvo. Uz to, dodao je Šonje, Piketty se boji da ta elita ne koncentrira preveliku moć u svojim rukama, a što bi moglo ugroziti i razvoj demokracije.

Šonje utopijskim smatra zalaganje da se stopom od 10 do 15 posto godišnje oporezuje bogatstvo veće od sto milijuna eura. To je, ocijenio je, utopijski element jer ako sav zapadni svijet ne uvede te poreze, onda će taj novac bježati u druge zemlje.

I Horvat je rekao da autor utopističkom smatra ideju uvođenja progresivnog poreza na kapital stečen nasljedstvom, ali smatra da Piketty u knjizi nije iznio nove teze jer je već Karl Marx u svojim radovima pokazao da kapital ima tendenciju koncentriranja u što manjem broju ruku. Ističući kako se ne slaže s mnogo autorovih mišljenja te ga smatra nedovoljno radikalnim, Horvat je kazao da u knjizi nedostaje odgovor na pitanje utjecaja politike na ekonomiju.

Naglasio je da ne vjeruje u postojanje slobodnog tržišta jer je, smatra, problem neoliberalne ideologije u tome što proklamira vrijednosti slobodnog tržišta koje zapravo nije slobodno.

Horvat smatra da Piketty nije dovoljno radikalan ni u pitanju rješavanja problema javnog duga. "Prava radikalna mjera bila bi revizija javnog duga ili otpisivanje jednog njegova dijela", istaknuo je.

Thomas Piketty (1971.) rođen je u Parizu i od 2006. najmarkantniji je znanstvenik Pariške ekonomske škole. Knjiga "Kapital u 21. stoljeću" njegova je dvanaesta knjiga.

Knjigu (690 str.) je objavila zagrebačka izdavačka kuća "Profil", a s francuskog ju je prevela Nataša Desnica-Žerjavić.

Hina

Objavljeno: 14.11.2014