Je li samozapošljavanje osoba s invaliditetom jedini ulaz na tržište rada?

“Novost je i da u svakoj službi imamo savjetnika za samozapošljavanje, koji je u prvoj godini tihi partner osobi koja je pokrenula vlastiti posao te mu pomaže u rješavanju poteškoća na koje naiđe u obavljanju svoje djelatnosti”, kaže pomoćnica ministra rada Tatjana Dalić

Nadogradnjom programa potpora za samozapošljavanje "Tvoja inicijativa – tvoje radno mjesto“  prema kojoj su osobe koje bi ne vlastitom krivicom ostale bez posla, imale mogućnost od HZZ-a dobiti jednokratnu naknadu za nezaposlene uz uvjet da dobivena sredstva ulože u pokretanje vlastitog posla, potakla je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava na novu mjeru. Udruživanjem do samozapošljavanja mjera je kojom Ministarstvo rada i mirovinskog sustava želi povećati fluktuacije na tržištu rada i nezaposlenim osobama pružati prigodu da se s novcem dobivenim od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje udruže u jednu novu zajedničku tvrtku. Do ovih mjera dovela je procjena tržišta rada kojom su u Ministarstvu i HZZ-u uvidjeli kako postoji interes u pojedinim zanimanjima skupina nezaposlenih koje bi udružile dobiveni novac u zajedničku tvrtku, što do sada nije bilo moguće.

Subvencije za OSI

“To je, primjerice, moguće kod otvaranja vrtića, igraonica, ali i cijelog niza drugih zanimanja. Nezaposlenima sada omogućujemo da subvenciju koju dobiju kao potporu za samozapošljavanje udruže u zajedničku tvrtku, pri čemu je uvjet da jedna osoba ima vlasnički udjel od 25 posto i više. Pri tome, toj osobi naravno mi ne branimo da u tvrtku uloži i neki svoj dodatni novac ukoliko ga ima. Ovim programom također je moguće da u taj novi subjekt uđe i osoba koja je u prethodnoj tvrtki dala otkaz i uzela otpremninu, koju može unijeti u novoosnovano poduzeće”, kaže pomoćnica ministra Tatjana Dalić.
Oni koji se odluče za ovakav vid udruživanja i samozapošljavanja moraju zadovoljiti i osnovne uvjete programa odnosno moraju si u prvoj godini isplatiti bruto plaću dvostruko veću od iznosa subvencije. Kao što je poznato potpore se dodjeljuju kroz četiri moguća financijska iznosa, od 18.880 kuna do 35.401 kune.
Drugim riječima, osoba koja uzme najniži poticaj mora si u prvoj godini isplatiti bruto plaću u iznosu od 37.760 kuna, odnosno 3.146 kuna mjesečno. U slučaju da je riječ o osobi s invaliditetom subvencija iznosi 75 posto godišnjeg troška bruto plaće.

Dalić navodi i kako je ovaj program moguće koristiti i ukoliko nezaposlena osoba prije nego što se odluči na samozapošljavanje i uzimanje potpore, prođe kroz program obrazovanja nezaposlenih osoba u kojem dobiva plaćene troškove usavršavanja, ne briše se iz evidencije i nakon toga može koristiti i druge potpore, kako za samozapošljavanje, tako i za udruživanje.
“Novost je i da u svakoj službi imamo savjetnika za samozapošljavanje, koji je u prvoj godini tihi partner osobi koja je pokrenula vlastiti posao te mu pomaže u rješavanju poteškoća na koje naiđe u obavljanju svoje djelatnosti”, dodala je Dalić.

Kako sačuvati radno mjesto?

Ministarstvo je u prošloj godini na mjere aktivne politike zapošljavanja potrošilo 385 milijuna kuna koje je koristila 41.555 osoba, a ovoj godini taj bi iznos trebao biti veći za 24 posto.
Postojeće mjere za zapošljavanje nezaposlenih:

Mladi i kreativni (mjere za mlade) stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (1.600 kuna mjesečno plus doprinosi).
I posebnost je prednost (mjere za posebne skupine) zapošljavanje kroz projekte javnih radova.
Uključeni (mjere za osobe s invaliditetom) subvencija za zapošljavanje od 75 posto godišnjeg troška bruto plaće, potpore za samozapošljavanje.
Važno je iskustvo (mjere za starije osobe) sufinancirano zapošljavanje u komunalnim javnim radovima, zapošljavanje u javnim radovima.
I mi smo za novi posao i učenje (mjere za dugotrajno nezaposlene) subvencija za zapošljavanje 30 do 50 posto, potpora za zapošljavanje za radnika na obrazovanju, zapošljavanje u javnim radovima
Mjere za nezaposlene osobe romske nacionalne manjine, subvencija 75 posto opravdanih troškova, zapošljavanje u javnim radovima.
Važno je očuvati radno mjesto (mjere za poslodavce u teškoćama) neradni petak - razlika neto plaće radnika u najvećem iznosu do minimalne plaće od 2244 kune, sufinanciranje obrazovanja zaposlenima kojima prijeti gubitak radnog mjesta, savjetovanje poslodavaca.

In-Portal

Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL