Pet je minuta do dvanaest, dakle zadnja prilika da nadležne strukture ove države promijene natalitetnu politiku i počnu - ponajprije financijski - podržavati obitelji s više djece

Osim po padu broja stanovnika, Karlovačka županija negativan trend ima i u broju sklopljenih brakova. I to u svim mjestima. Tako je 2009. sklopljeno 612 bračnih zajednica; 175 građanskih i 437 vjerskih. Godinu potom počinje trend opadanja.
U 2010. bilo ih je 591, 199 građanskih i 392 vjerskih, a 2011. čak 84 bračnih zajednica manje; 180 građanskih i 327 vjerskih. Čini se da je 2012. godina bila nešto ‘romatičnija’, pa je ukupan broj brakova povećan s 507 u 2011. na 537 sklopljenih brakova u 2012. U toj je godini porast zabilježen u svim gradovima i općini Vojnić koja je, u odnosu na podatke iz svih pet gradova, posebna po tome što je samo tu veći broj građanskih od vjerskih brakova.
Prošla je godina završila s novim padom i podatkom da je sudbonosno da reklo svega 527 parova, 190 pred matičarem, a 337 pred svećenikom. Podatak o padu broja sklopljenih brakova, zapravo, ne čudi, takav trend je u čitavoj Hrvatskoj.
Raste i broj razvoda. Tako smo  ih 2010. imali 100, 2011. 129, da bi 2012. čak 151 brak završio razvodom.
"Lani je u Centar za socijalnu skrb podnešeno 103 zahtjeva za posredovanjem. Riječ je o postupku koji Centar vodi u slučaju razvoda između bračnih drugova koji imaju malodobnu djecu.Razvod braka vodi se kao posebna parnica", pojasnila je Višnja Malinar, ravnateljica karlovačkog Centra za socijalnu skrb.

No, iako je razvod više nije tabu tema i događa se u svim slojevima društva, Dubravka Kolić, koja je nekada u Karlovcu vodila Udrugu samohranih roditelja, kaže da su razvedeni i danas u društvu stigmatizirani.
"Posebno žene koje su često nezaposlene. U svakoj situaciji su stigmatizirane jer su razvedena. Društvo je još sklono osuđivati razvedene, žene i muškarce. Najveći su problemi kod žena naplata alimentacije od bivših supruga koji tu zakonsku obvezu često pokušavaju izbjeći, što ženi i djeci dodatno ugrožava egzistenciju", kaže Kolić.
Nove zakonske odredbe, kaže, neće znatnije doprijeti rješavanju tog problema, jer obveznici plaćanja često pronalaze ‘rupe’ u zakonu kako bi izbjegli obveze. Smatra da bi društvo nezaposlenim samohranim majkama trebalo olakšati pronalazak posla, trebale bi imati prednost, kako bi same mogle zarađivati.

U kontekstu ove priče valja se prisjetiti upozorenja naših vodećih demografa koji tvrde da Hrvatima kao narodu, nastave li se ovi alarmanti trendovi, prijeti izumiranje. Pet je minuta do dvanaest, dakle zadnja prilika da ndaležne strukture ove države promijene natalitetnu politiku i počnu - ponajprije financijski - podržavati obitelji s više djece.
In-Portal / VLM
 

Objavljeno: 14.08.2014