Prehrambene preporuke službene medicine da se izbjegavaju zasićene masti dovele su do epidemije pretilosti i dijabetesa, koji su po smrtnosti, ljudskoj patnji i materijalnom trošku, nadmašili svaku drugu pošast u povijesti čovječanstva

Već dugi niz godina, sa svih strana bombardirani smo informacijama da kolesterol našem organizmu nanosi teško popravljivu štetu.

U skladu s tim, želimo li ostati zdravi, moramo drastično smanjiti unos masnoća životinjskog podrijetla poput mlijeka, maslaca, sira, vrhnja i ostalih mliječnih proizvoda.

No, je li to, uistinu tako? Čini se da nije, jer sve više liječnika i znanstvenika tvrdi da je riječ o zabludi mitoloških razmjera.

Krenimo redom, pa za početak spomenimo nesumnjivo najveće istraživanje ikad provedeno od strane Svjetske zdravstvene organizacije, odnosno, njihov MONICA projekt (Multinacional MONItoring of trends and determinants in CArdiovascular disease – multinacionalno praćenje ključnih faktora za razvoj kardiovaskularnih bolesti).

Tom istraživanju, između ostaloga, bio je cilj istražiti vezu između kardiovaskularnih oboljenja i kolesterola.

Basnoslovno skupo istraživanje

Ta veza nikada nije ustanovljena, iako je navedeno istraživanje, tijekom više od 10 godina provedeno u 21 zemlji diljem svijeta, na najvećem mogućem uzorku ikada, odnosno na 10 milijuna žena i muškarca.

Iako su rezultati tog dugoročnog i basnoslovno skupog istraživanja bili savršeno jasni, brzinom munje pometeni su pod tepih, jer – pogađate – nisu bili u skladu s onim što je Svjetska zdravstvena organizacija očekivala dobiti kao rezultat.

Dakle, preostaje nam zaključiti da je istina već odavno poznata, ali se zatajuje u korist nekih drugih, po svemu sudeći, znatno isplativijih 'istina'.

Poput istine da su u to vrijeme, prije više od 20 godina, lijekovi za snižavanje kolesterola već bili u uporabi, a tako je trebalo i ostati.

Budući da je kolesterol nepravedno proglašen glavnim uzročnikom bolesti srca i krvnih žila, medicinska struka počela je preporučivati da masnoće životinjskog porijekla izbace iz prehrane.

Umjesto njih, naveliko se počela preporučivati uporaba industrijski prerađenih biljnih ulja.

Maslac je zamijenjen popularnim margarinom, a i dan danas se naveliko savjetuje da se konzumacija namirnica poput sira i vrhnja, smanji na najmanju moguću mjeru.

Pravi uzrok bolesti srca nije kolesterol

Već spomenute rezultate WHO-ove MONICA studije o nemogućnosti povezivanja kardiovaskularnih oboljenja s kolesterolom, potvrđuje  i dr. Dwight Lundell, ugledni kardiokirurg koji je tijekom 25 godina izvršio više od 5.000 operacija.

Pozivajući se na znanstvena istraživanja provedena zadnjih nekoliko godina, kao i na bogato osobno iskustvo, dr. Lundell tvrdi da je glavni uzročnik bolesti srca i krvnih žila upalni proces koji nastaje u arterijama, kao posljedica prehrane s premalo zasićene masnoće.

Drugim riječima, ono što doista nanosi veliku štetu našim krvnim žilama, su biljna ulja s velikim udjelom omega-6 masnih kiselina, poput  suncokretovog, sojinog i kukuruznog, te prekomjerno konzumiranje proizvoda s velikim udjelom brašna i šećera.

Jer, kako tvrdi dr. Lundell, službena medicina je napravila užasnu pogrešku kad je ljudima savjetovala da izbjegavaju zasićene masti i da umjesto njih koriste višestruko nezasićena ulja.

Želimo li biti uistinu biti zdravi, moramo se vratiti tradicionalnoj prehrani, temeljenoj na unosu zasićenih masti. Zasićene masti jačaju imunološki sustav i sprečavaju pojavu mnogih bolesti

Ove, davno uspostavljene prehrambene preporuke dovele su do epidemije pretilosti i dijabetesa, koji su po smrtnosti, ljudskoj patnji i materijalnom trošku, nadmašili svaku drugu pošast u povijesti čovječanstva.

Iako aterosklerotski plak (masno-vezivna naslaga u stijenci arterije), sadrži vrlo malu količinu kolesterola, i unatoč činjenici da se te naslage pretežno sastoje od višestruko nezasićenih masnoća, propagandna mašinerija uspješno je odradila svoj zadatak.

Većina ljudi u današnje vrijeme slijepo slijedi službeno preporučenu prehranu, koja je siromašna zasićenim mastima i bogata višestruko nezasićenim mastima i ugljikohidratima, ne znajući da upravo takva prehrana nanosi veliku štetu našim krvnim žilama.

Tom neznanju ne treba se čuditi, uzmemo li u obzir da je društvo u kojem živimo, prioritetno vođeno željom za unosnom zaradom. Žalosno ali istinito, industriji lijekova zdrav čovjek je najneunosniji, a statini, lijekovi za snižavanje kolesterola, pripadaju skupini najprodavanijih na svijetu.

U skladu s tim, nije teško uvidjeti vezu između industrije hrane i industrije lijekova. Proizvodnja "zdrave hrane" koja u konačnici ljude čini bolesnima, savršeno je isplativa jednima i drugima.

Prava uloga kolesterola

Waltre Hartenbach, autor knjige ''Laž o kolesterolu", objavljene i kod nas, osvješćuje nas o pravoj prirodi kolesterola i njegovoj ulozi u organizmu.

On tumači da je kolesterol - kojega se svi toliko bojimo, držeći ga nekom strašnom tvari koja našem organizmu nanosi goleme štete - zapravo osnovna građevna tvar staničnih membrana svih tkiva, neophodna za normalan rad organizma.

Budući da kolesterol sudjeluje pri stvaranju hormona, vitamina A, D i E, te žučnih kiselina, njegovo snižavanje izravno dovodi do slabljenja vitalnosti i plodnosti, poremećaja u izgradnji kostiju i muskulature, te ozbiljnih poremećaja u razini elektrolita koji u konačnici vode do ozbiljnih srčanih i neuroloških komplikacija.

Sudeći po rezultatima brojnih istraživanja, dijeta koja savjetuje reduciranje masnoća i kolesterola, nema nikakav učinak na bolesti srca i krvnih žila.
Stoga bi uistinu bilo krajnje vrijeme da mit o kolesterolu proglasimo time što jest – jednom od najvećih zabluda našega vremena, te svoje prehrambene navike najzad uskladimo sa zdravim razumom. Želimo li biti uistinu biti zdravi, moramo se vratiti tradicionalnoj prehrani, temeljenoj na unosu zasićenih masti. Zasićene masti jačaju imunološki sustav i sprečavaju pojavu mnogih bolesti. Njihove masne kiseline po prirodi su antigljivične, antivirusne i antimikrobne.

One sprječavaju osteoporozu, hrane mozak, te osiguravaju pravilan rad živčanog i hormonalnog sustava. Uz sve navedeno, pouzdano snižavaju rizik od bolesti srca i krvnih žila.

Prehrana bogata prirodnim masnoćama nipošto nije štetna po zdravlje. Baš nasuprot, takva prehrana je izuzetno zdrava i višestruko korisna.

U svakom slučaju, smanjenje unosa ugljikohidrata  i povećanje unosa prirodnih masnoća poput onih iz domaćeg mlijeka, sira, maslaca te kokosovog ulja dugoročno će vas zaštititi od brojnih bolesti i posjeta liječnicama.

Izvor: alternativa-za-vas.com

Objavljeno: 17.04.2013