PITANJE: K.N. (42) Možete li mi objasniti koja su moja prava u trenutnoj situaciji. Meni je davno oduzeta poslovna sposobnost i majka je bila moj skrbnik. Prije dva mjeseca majka je umrla

S nama je živio njezin prijatelj u izvanbračnoj zajednici oko 15 godina. Koja su moja prava sada? Što će biti s kućom u kojoj živimo? Hoće li njezin izvanbračni partner biti nasljednik? Mogu li tražiti povratak poslovne sposobnosti  i hoće li se time promijeniti moja prava? Nemam braće, otac ima vlastitu obitelj i nismo u kontaktu.
ODGOVOR: Poštovani, u slučaju smrti skrbnika CZSS dužan je, odmah nakon saznanja o smrti, imenovati svojeg djelatnika koji će privremeno preuzeti skrbničke dužnosti sve dok ne pronađe drugu pogodnu osobu. Najčešće je to osoba bliska štićeniku – srodnik, prijatelj, znanac. Također, CZSS je dužan utvrditi osobno i imovinsko stanje štićenika kako bi se utvrdile obveze novog skrbnika. Iako se odluka o lišenju poslovne sposobnosti donosi na neodređeno vrijeme, lišenje poslovne sposobnosti ne mora biti trajno. Odluka o lišenju donosi se rebus sic stantubus, odnosno sve dok traju postojeće okolnosti. Dakle, u slučaju da se okolnosti promjene (npr. nastupi poboljšanje u zdrastvenom stanju štićenika) moguće je provesti postupak za  vraćanje poslovne sposobnosti. To je izvanparnični postupak koji prema čl.324.st.2. Obiteljskog zakona pokreće sud po službenoj dužnosti ili CZSS, bračni drug osobe o kojoj će se provodi postupak, njezini krvni srodnici u ravnoj lozi, a u pobočnoj lozi do drugog stupnja ili skrbnik uz odobrenje CZSS  ili osoba o kojoj će se voditi postupak vraćanja poslovne sposobnosti. Okosnica cijelog postupka je medicinsko vještačenje.
Osoba i nakon lišenja poslovne sposobnosti ima imovinska prava, ali njima ne može samostalno raspolagati, već to u njezino ime i za njezin račun čini skrbnik (uz suglasnost CZSS kada je to potrebno). To znači da osoba lišena poslovne sposobnosti može naslijediti određenu imovinu, ali neće moći njome samostalno raspolagati.
Prema  čl.8.st.2 Zakonu o nasljeđivanju na temelju zakona ostavitelja nasljeđuje i njegov izvanbračni drug koji je u pravu nasljeđivanja izjednačen s bračnim. Izvanbračnom zajednicom u smislu ovoga Zakona smatra se životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala je ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka. Dakle, preživjeli izvanbračni drug trebao bi u posebnom postupku dokazati postojanje izvanbračne zajednice. Ako sud utvrdi  da su ispunjene pretpostavke za postojanje izvanbračne zajednice te pretpostavke koje se traže za valjanost braka, tada dotična osoba sudjeluje u nasljeđivanju nasljedne mase kao zakonski nasljednik.
Što se tiče eventualnog gubitka Vaših prava, molim Vas da nam na mail Pravne klinike (klinika@pravo.hr) pošaljete koja konkretno prava trenutno ostvarujete kako bismo jednostavnije mogli utvrditi o kojim kriterijima ovisi njihov gubitak.

Matija Kontrec, Pravna klinika u Zagrebu

Objavljeno: 24.03.2014