PITANJE: M. Š. (41) Osoba sam sa stopostotnim invaliditetom. Predala sam u Mirovinsko osiguranje zahtjev za invalidskom mirovinom budući da više nisam u stanju obavljati posao iz ugovora o radu

Naime, gotovo sam ostala bez vida, a moj poslodavac inzistira da radim na zadacima koji zahtijevaju dobar vid. Pritom mi ne može prilagoditi radno mjesto i zadatke u skladu s mojim zdravstvenim stanjem. Možete li mi dati informaciju zadovoljavam li kriterije za mirovinu, budući da sam, zbog svog invaliditeta, sada samo na teret poslodavcu?
ODGOVOR: Poštovana, kako u pitanju niste naveli što je uzrok Vaše invalidnosti, odnosno je li ona posljedica bolesti, ozljede izvan rada, ozljede na radu ili profesionalne bolesti, kao ni godine radnog staža, ne mogu Vam točno reći ispunjavate li uvjete za invalidsku mirovinu, pa ću Vam detaljno objasniti pretpostavke za ostvarivanje iste. Vjerujem da ćete na temelju toga moći sami zaključiti ispunjavate li sve pretpostavke.
Pravo na invalidsku mirovinu zajamčeno je Zakonom o mirovinskom osiguranju (NN 157/13)  koji točno i precizno definira uvjete koje osiguranik mora ispuniti kako bi ostvario svoje pravo na invalidsku mirovinu. Prema čl. 56. navedenog Zakona dva su osnovna uvjeta koja osiguranik mora zadovoljiti da bi stekao pravo na invalidsku mirovinu, a to su utvrđena invalidnost i staž u zakonom propisanom vremenskom trajanju.
Invalidnost može nastati kao posljedica bolesti, ozljede izvan rada, ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
O profesionalnoj nesposobnosti za rad, govorimo kada kod osiguranika, zbog promjena u zdravstvenom stanju, dođe do trajnog smanjenja radne sposobnosti, odnosno, ista bude smanjena za više od polovice u usporedbi sa tjelesno i psihički zdravim osiguranikom. Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad osiguranika obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima. Kada kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju, koje se ne mogu otkloniti liječenjem, dođe do trajnog gubitka sposobnosti za rad nastupa opća nesposobnost za rad.
Razlika u navedenim slučajevima invalidnosti jest, dakle, u tome što kod profesionalne nesposobnosti za rad postoji mogućnost za provođenje profesionalne rehabilitacije, odnosno najprije treba utvrditi preostalu radnu sposobnost i procijeniti može li se rehabilitacijom osiguranik osposobiti za rad s punim radnim vremenom na nekom drugom radnom mjestu, dok kod opće nesposobnosti takve mogućnosti nema, odnosno, radi se o definitivnom i općem gubitku radne sposobnosti. Ako je utvrđena invalidnost posljedica ozljede izvan rada ili bolesti za ostvarivanje prava na profesionalnu rehabilitaciju potrebno je da osiguranik ispunjava uvjet mirovinskog staža određenog za stjecanje prava na invalidsku mirovinu, dok u slučaju kada je invalidnost posljedica ozljede na radu ili određene profesionalne bolesti navedena dužina mirovinskog staža nije potrebna.
Ozljedom na radu smatra se svaka ozljeda uzročno vezana uz obavljanje poslova na kojima osiguranik radi, bolest nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada kao i ozljeda koju osiguranik pretrpi na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno.
Profesionalne bolesti su određene bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima i propisane su zakonom.
Ukoliko je invalidnost osiguranika prouzročena ozljedom izvan rada ili bolešću, prije navršene 65. godine života, za stjecanje prava na invalidsku mirovinu potrebno je da mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka. Radnim vijekom uzima se broj punih godina od dana kada je osiguranik navršio 20 godina života do dana nastanka invalidnosti. Dakle, npr. ako ima doživljenih 41 godinu starosti u trenutku nastanka ili utvrđivanja njegove invalidnosti, njegov radni vijek iznosi 21 godinu, pa jedna trećina njegova radnog vijeka iznosi 7 godina. U tom primjeru uvjeti za invalidsku mirovinu ispunjeni su samo ako osiguranik ima najmanje 7 godina mirovinskog staža. Ako osiguranik ima npr. samo 6 godina i 11 mjeseci, uvjeti pokrivenosti radnog vijeka s mirovinskim stažem nisu ispunjeni. Međutim i u tim slučajevima utvrđivanja radnog vijeka postoje razlike koje su ovisne o stupnju stručne spreme ili stručne kvalifikacije. Tako se za višu stručnu spremu radni vijek računa od navršene 23. godine života, a za visoku stručnu spremu od navršene 26. godine života. Zato se npr. jednom liječniku ili profesoru s visokom stručnom spremom kod kojeg invalidnost nastupi npr. u 47. godini života, radni vijek računa od njegove 26 godine života. Prema tome, u tom slučaju osiguranikov radni vijek do njegove 47. godine života iznosi 21 godinu, pa je ispunjen uvjet njegova minimalnog mirovinskog staža od jedne trećine ako do 47. godine ima najmanje 7 godina mirovinskog staža. Ako u tom slučaju osiguranik ima manje mirovinskog staža od 7 godina, uvjeti za invalidsku mirovinu nisu ispunjeni.
Razdoblje radnog vijeka se skraćuje za razdoblje koje je osiguranik proveo na odsluženju vojnog roka kao i za vrijeme tijekom kojeg je bio prijavljen kao nezaposlena osoba u nadležnoj službi za zapošljavanje.
Treba naglasiti da uvjet mirovinskog staža nije potreban ukoliko je invalidnost nastupila zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
Zakon propisuje i nekoliko iznimaka temeljem kojih pravo na invalidsku mirovinu stječe i osiguranik kod kojeg je invalidnost nastupila prije navršene 35. godine života, pod uvjetom da ima višu stručnu spremu i da je do dana nastanka invalidnosti navršio staž osiguranja u vremenskom trajanju od najmanje dvije godine, a ako ima visoku stručnu spremu ako je do dana nastanka invalidnosti navršio jednu godinu staža osiguranja i ako je invalidnost nastala za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja. Također, uvjete za invalidsku mirovinu ispunjava i osiguranik kod kojeg je invalidnost nastala prije 30. godine života, ako je navršio najmanje jednu godinu staža osiguranja i ako je invalidnost nastala za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja.
Postupak za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu neću posebno objašnjavati, obzirom da ste već predali zahtjev Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, čime ste učinili prvi korak. Sada slijedi vještačenje u prvom i drugom stupnju, a koje na temelju medicinske dokumentacije, obavlja ovlašteni vještak, odnosno viši vještak Centra za medicinsko vještačenje Zavoda o čemu donosi nalaz i mišljenje. Nalaz i mišljenje ovlaštenog vještaka o utvrđenoj smanjenoj radnoj sposobnosti, djelomičnom ili potpunom gubitku radne sposobnosti na temelju koje se stječe pravo prema ovome Zakonu, prije donošenja rješenja o pravu osiguranika, odnosno osigurane osobe, obvezno podliježe reviziji.
Reviziju nalaza i mišljenja ovlaštenog vještaka , odnosno višeg vještaka obavlja vještak – revizor, odnosno vijeće vještaka – revizora u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava.

Tihana Levak, Pravna klinika u Zagrebu

Objavljeno: 25.03.2014