Badem: Najukusnija hrana za revitalizaciju duha i tijela

Više je studija utvrdilo da svakodnevna konzumacija badema dovodi do smanjenja rizika od srčanog udara između 30 i 45 posto. Usto, badem regulira razinu šećera u krvi, pomaže kod žgaravice, poboljšava rad živčanog sustava, smanjuje razinu lošeg kolesterola, poboljšava moždane funkcije, štiti od slobodnih radikala

Iako se uvriježilo mišljenje da spada u grupu orašastih plodova, badem (lat. Prunus amygdalus) je zapravo član skupine koštuničavog voća.
U tom je smislu blizak srodnik šljive, višnje, marelice i breskve.
Badem je oduvijek bio vrlo cijenjen zbog svojih velikih blagodati po zdravlje te se njegov uzgoj proširio i po Sredozemlju.
U 18. stoljeću španjolski misionari su ga donijeli u Kaliforniju, koja je u međuvremenu postala jedan od najvećih proizvođača badema u svijetu.
Postoje dvije vrste badema: slatki badem (Prunus amygdalis dulcis) – to je badem koji skoro svakodnevno konzumiramo -  i gorki badem (Prunus amygdalis amara).
Gorki badem izgledom je nešto širi i kraći od slatkog, ali je gorak i stoga nije jestiv. Međutim gorki badem je odličan izvor vitamina B17.
Posvetit ćemo se slatkom bademu i njegovim brojnim nutricionističkim i zdravstvenim blagodatima.

Riznica vitamina i minerala

Bademi su korisna i zdrava namirnica, koja sadrži veliki dio dnevno preporučene količine vitamina, minerala, vlakana i aminokiselina.
Sto grama badema sadrži 22g ugljikohidrata od čega 12g dijetalnih vlakana, što je 49 posto potrebnih vlakana dnevno.
Dijetalna vlakna nedostaju većini ljudi koji se hrane klasičnom zapadnjačkom prehranom.
Iznimno su važna za redovitu probavu te služe kao hrana dobrim bakterijama - probioticima - u našem probavnom sustavu.
U 100 grama badema nalazimo 21 gram bjelančevina, što je 42 posto od dnevne preporučene količine za odraslu osobu.
Bademi su bogati zdravim mastima pa tako 100 grama badema sadrži 49 grama masti, od kojih su 31 gram mononezasićene masne kiseline, a 12 grama polinezasićene masne kiseline.
Bademi su sjajan izvor minerala i vitamina. U 100 grama badema nalazimo...
140% preporučene dnevne količine mangana
75% magnezija
60% bakra
50% fosfora
130% vitamina E
51% riboflavina (B2)

Prevencija srčanog udara

Bademi su bogati mononezasićenim masnim kiselinama. To je tip kiselina koje nalazimo i u maslinovom ulju i koje su važne u prevenciji srčanog udara.
Više je studija utvrdilo da svakodnevna konzumacija badema dovodi do smanjenja rizika od srčanog udara između 30 i 45 posto.
Prema tim istraživanjima, izbacite li dio nezdravih, zasićenih masnoća iz mesa i mlijeka i zamijenite ih odgovarajućim količinama korisnih masnoća iz badema, rizik od srčanog udara smanjuje se za 45 posto.
Za ovo možda nisu zaslužne samo mononezasićene masne kiseline, već njihova kombinacija s vitaminom E te mineralima kojima je badem bogat.
Također, dokazano je da navedena kombinacija masnih kiselina, vitamina i minerala u bademima pomaže u smanjenju loših LDL masnoća za 8 do 12 posto.

Kontrola šećera u krvi

Nekoliko je istraživanja napravljeno s ciljem da se utvrdi utjecaj badema na razinu šećera u krvi.
Kao što je poznato, prehrana koja se temelji na namirnicama s visokim glikemijskim indeksom, poput šećera i bijelog brašna, snažno podiže količinu šećera u krvi.
Neprekidno hranjenje takvim tipom namirnica jedan je od uzroka dijabetesa i pretilosti.
Istraživanja su pokazala da konzumacija 60 do 90 grama badema dnevno zajedno s hranom visokog glikemijskog indeksa smanjuje glikemijski indeks obroka i razinu šećera u krvi.
Drugim riječima, badem korigira naglo povećanje šećera u krvi i negativne posljedice po organizam koje ono donosi.
Ako vam bademi stvaraju probavne probleme, iskušajte trik s namakanjem badema u vodi preko noći. Na taj se način aktiviraju enzimi u bademu pa je lakše probavljiv.

Antioksidansi u bademu

Današnji nezdrav način života stvara u organizmu slobodne radikale.
Oni su u zadnje vrijeme prepoznati kao uzročnik sve više bolesti pa i onih najtežih – malignih. Da biste smanjili količinu slobodnih radikala i štetu koju oni nanose, potrebni su vam antioksidansi.
Vitamin E je jedan od antioksidansa koji će vam u tome pomoći, a badem sadrži velike količine tog vitamina.
Sto grama badema donosi čak 131% dnevno potrebnog vitamina E.
Kožica badema sadrži 20 flavonoida, koji sinergijski djeluju s vitaminom E i udvostručuju ukupno antioksidativno djelovanje badema.
To je još jedan od razloga zašto valja koristiti hranu umjesto pojedinačnih dodataka prehrani.

Ljekovito djelovanje badema:
štiti od moždanog i srčanog udara
alkalizira organizam
regulira razinu šećera u krvi
pomaže kod žgaravice
poboljšava rad živčanog sustava
smanjuje razinu lošeg kolesterola
poboljšava moždane funkcije
štiti od slobodnih radikala
potpomaže mršavljenju
sprječava nastanak žučnih kamenaca
odličan izvor proteina, zdravih masti, vitamina i minerala

Izvor: alternativa-za-vas