"Časopis smo nazvali 'Ulične svjetiljke' da pokažemo kako su beskućnici nepravedno stavljeni u kutak, u tamu u kojoj ih nitko ne želi vidjeti, kao da ne vrijede kao ljudi, a oni i te kako imaju što pružiti, duhovno ili talentima, i to kroz njihove životne priče, pjesme i crteže nastojimo pokazati", objasnio je glavni urednik Siniša Pucić

Prvi hrvatski ulični časopis o beskućništvu i srodnim društvenim temama "Ulične svjetiljke" daje priliku beskućnicima da prodajom časopisa zarade dovoljno novca da unajme sobu ili manji stan te da postupno sa sebe skidaju stigmu da su opasni za društvo, riječi su kojima je glavni urednik "Uličnih svjetiljki" Siniša Pucić u razgovoru za Hinu opisao glavne razloge pokretanja časopisa koji je u rujnu ove godine ušao u šestu godinu.
"Časopis smo nazvali 'Ulične svjetiljke' da pokažemo kako su beskućnici nepravedno stavljeni u kutak, u tamu u kojoj ih nitko ne želi vidjeti, kao da ne vrijede kao ljudi, a oni i te kako imaju što pružiti, duhovno ili talentima, i to kroz njihove životne priče, pjesme i crteže nastojimo pokazati", objasnio je Pucić. Istaknuo je da se prodajom časopisa iz ruku beskućnika javnost želi senzibilizirati za siromaštvo i socijalnu isključenost, o čemu u drugim medijima, smatra, gotovo nema prilike ništa pročitati.

Resocijalizacija socijalno isključenih ljudi

Objašnjavajući kako je pokrenut časopis, Pucić je podsjetio da je u ožujku 2007. franjevački svjetovni red Mjesno bratstvo Trsat iz Rijeke otvorio prvo riječko prihvatilište za beskućnike „Ruže sv. Franje“.

"Nakon nekoliko mjeseci uvidjeli smo da korisnicima možemo ponuditi više od kreveta i hrane pa su u rujnu 2008. pokrenute 'Ulične svjetiljke' kao jedan od volonterskih programa radi resocijalizacije socijalno isključenih ljudi", podsjetio je Pucić.

Dodao je da je projekt inspiriran sličnim projektom u Sloveniji, da sličnih projekata ima u mnogim zemljama te da se pokazao više nego opravdanim jer je 27 brojeva tiskano u 350.000 primjeraka i sve je prodano na ulicama hrvatskih gradova.

Atipični novinarski projekt

Na pitanje koliko se rad na takvom časopisu razlikuje od ostalih novinarskih ili uredničkih poslova, glavni urednik "Uličnih svjetiljki" odgovorio je da je zapravo riječ o posve atipičnom novinarskom projektu. Rekao je da se časopis prodaje na ulici, autori su uglavnom beskućnici, novinarske forme nisu najvažnije, a vjerodostojnost tekstova je zajamčena. Nije najvažnije da se časopis rasproda, nego da javnost s više senzibiliteta pristupi sugrađanima u potrebi, istaknuo je.

Tekstovi beskućnika čine polovicu svakog broja, a drugu polovicu rade volonteri i građani. Teme su povezane s iskustvima i razmišljanjima beskućnika i srodnih skupina, a volonteri pridonose tekstovima o vlastitim iskustvima s beskućnicima. Objavljuju se osobna svjedočenja, pjesnički radovi, razgovori beskućnika s poznatim osobama, mali oglasi radi zapošljavanja i drugo.

Pola novca od prodaje primjerka ide prodavaču, a drugom polovicom kupuje se novi primjerak, čime se časopis samofinancira. Dio novca ulaže se u povećanje naklade i u izradu promidžbenog materijala. Cijena časopisa je osam kuna, na godinu se tiska šest brojeva s prosječnom nakladom od 20 do 30 tisuća primjeraka, a može se kupiti u Rijeci, Zagrebu, Puli, Splitu, Zadru i Varaždinu te povremeno u Karlovcu i Vinkovcima.

Naklada sve veća, nagrada obvezuje

Govoreći o reakcijama javnosti, Pucić je istaknuo da se naklada neprestano povećava i da to govori koliko je časopis prepoznat i koliko je, s još nekim nacionalnim projektima, učinio dobroga kad je beskućnička populacija u pitanju. Pojam beskućnika 2011. uvršten je u Zakon o socijalnoj skrbi i otvorena su nova prihvatilišta za beskućnike u gradovima gdje ih prije nije bilo, istaknuo je.

U povodu Dana ljudskih prava, Hrvatski helsinški odbor (HHO) nedavno je dodijelio godišnje nagrade za 2013. - posmrtno pateru Stjepanu Kušanu, Ustavnom sudu te "Uličnim svjetiljkama", kojima je pripala nagrada "Joško Kulušić" za doprinos u zaštiti i promicanju ljudskih prava na području medijskog djelovanja.

Nagradu je lijepo primiti, ali ona obvezuje da se dosadašnji rad postavi na veću razinu, u obliku veće odgovornosti prema beskućnicima - prodavačima, kojima treba individualni i grupni pristup na jačanju njihova samopouzdanja i psihofizičkih mogućnosti pri povratku u život dostojan čovjeka, rekao je Pucić.

Poticaj u vjeri i franjevačkoj duhovnosti

Siniša Pucić rodio se 1978. u Rijeci, diplomirani je teolog, novinar "Novog lista", a ima višegodišnje iskustvo kao aktivist u radu s beskućnicima i siromašnima u prihvatilištu "Ruže sv. Franje", Hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji beskućnika te u socijalnom samoposluživanju "Kruh sv. Elizabete", to jest u socijalnim programima koje provodi franjevački svjetovni red Mjesno bratstvo Trsat, izdavač "Uličnih svjetiljki".

Glavni je urednik "Uličnih svjetiljki" od prvog broja, a taj ga rad, kako je rekao, ispunjava i život mu čini smislenijim i ljepšim. "Na rad s ljudima s margine društva potaknula me moja kršćanska vjera i franjevačka duhovnost koju sam u sebi sve više otkrivao nekoliko godina kao član franjevačke mladeži – Frame Trsat, a zatim i kao svjetovni franjevac", ispričao je za Hinu Siniša Pucić.

Hina

Foto: Duško Marušić/PIXSEL

Objavljeno: 15.12.2013