Šira javnost još uvijek premalo zna o Muzeju koji već dugi niz godina ukazuje kakav bi trebao biti odnos pojedinca i zajednice prema osobama koje se u nekom segmentu razlikuju od drugih. Muzej nastoji upoznati društvenu zajednicu sa svijetom osoba s invaliditetom te na taj način poticati harmonične i tolerantne odnose među ljudima

Retrospektivnom izložbom "Mi nismo nevidljivi“ Tiflološki muzej u Zagrebu obilježio je 60. obljetnicu postojanja (muzej je otvoren 1953. godine kao Tiflološki muzej Saveza slijepih Jugoslavije).

Izložbom je javnosti predstavljen povijesni pregled nastajanja, razvoja i rada Muzeja kroz četiri stalna postava, od najstarijeg otvorenog 1956. do posljednjeg, modernog i interaktivnog koji je otvoren 2008. godine. Poruka izložbe je Mi nismo nevidljivi, dođite, posjetite nas, nismo ovdje bez razloga.
Šira javnost još uvijek premalo zna o Muzeju koji već dugi niz godina ukazuje kakav bi trebao biti odnos pojedinca i zajednice prema osobama koje se u nekom segmentu razlikuju od drugih. Muzej nastoji upoznati društvenu zajednicu sa svijetom osoba s invaliditetom te na taj način poticati harmonične i tolerantne odnose među ljudima, uvažavajući individualnost svake osobe.
Muzej je,  s obzirom na građu koju prikuplja, problematiku kojom se bavi, drugačiji. Posljednjih godina, putem povremenih izložbi, predavanja, radionica i ostalih aktivnosti Muzej obrađuje i  teme vezane uz aktualne socijalne probleme u zajednici i šire.
“Likovni postav i komunikacija izložbe inspirirani su najvažnijom misijom Tiflološkog muzeja koja postoji od samih začetaka do danas - otkriti i osvijestiti predmete, činjenice i pojave koje postoje ali nisu (dovoljno) primijećene. Širokoj javnosti otkrivaju se „tajne“ života bez vida, slijepim osobama omogućuje se doživljaj ali i aktivno sudjelovanje u umjetničkoj djelatnosti, a suvremena aktivnost Muzeja proširuje se na osvješćivanje društva o problemima marginalizacije pojedinaca općenito te poticanje razumijevanja i ravnopravnosti.
Stoga se u tekstualnim objašnjenjima posebno naglašavaju pojmovi koji su značajni i zanimljivi, a vizualno ističu atraktivne reljefne ilustracije, koji bi u uobičajenim okolnostima vjerojatno ostali neprimijećeni. Razumljivost sadržaja i dostupnost izložaka je u najvećoj mogućoj mjeri omogućena svim posjetiteljima bez obzira na njihove mogućnosti ili poteškoće - informacije su sažete na najbitnije i prezentirane na jednostavan i lako razumljiv način, izlošci su dostupni djeci i teže pokretnim osobama, a dio izložaka omogućuje interakciju dodirom i zvukom.
Kroz usmjereno kružno kretanje vremenska lenta i smještaj izložaka vode posjetitelje kroz kronološku priču o nastajanju i djelovanju Muzeja, dok naslovi cjelina i tekstualna pojašnjenja nude informacije o pojedinim razdobljima i izlošcima, o najznačajnijim djelatnostima Muzeja te o dojmovima posjetitelja. Prva cjelina posvećena je Vinku Beku, idejnom začetniku zbirke i prvom predanom sakupljaču i izlagatelju. Druga cjelina opisuje osnivanje Muzeja, nakon čega slijede prikazi triju stalnih postava i njihovih specifičnosti. Kao zasebne cjeline prikazani su količina i raznolikost izložbene djelatnosti Muzeja (centralno smješteni skulptura i prikaz plakata), knjižničarska i izdavačka djelatnost, dojmovi posjetitelja i raznolikost suvremenih aktivnosti. Kronološki postav djelovanja Muzeja posredno uključuje i trenutni stalni postav, pozivajući posjetitelje na posjet i praćenje buduće djelatnosti.
Izložba završava svojevrsnim impresumom koji poziva posjetitelje da zavire u „unutrašnjost“ Muzeja i upoznaju osobe koje danas svojom stručnošću i velikim entuzijazmom stvaraju sadašnjost i razvijaju budućnost Muzeja.“ (Sanja Bencetić, autorica dizajna izložbe)
Ova izložba Tiflološkog muzeja pokazuje kako i muzeji mogu aktivno sudjelovati u afirmaciji i poštivanju različitosti.

Objavljeno: 14.12.2013