Anka Slonjšak: Osobe s invaliditetom zaboravljene u hrvatskom društvu

Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom ističe i kako je sve više djece s teškoćama u razvoju u razredu sa svojim vršnjacima iako su drugi navodili "brojne dobronamjerne razloge zbog kojih oni ne bi trebali biti sa svojim susjedima, a stručni timovi su procjenjivali da je odvojeno odrastanje u njihovom najboljem interesu"

Hrvatsko pravobraniteljstvo za osobe s invaliditetom obilježava petu godišnjicu osnutka kao jedino takvo pravobraniteljstvo u Europi kojemu je na čelu osoba s invaliditetom, pravobraniteljica Anka Slonjšak, koja upozorava da su osobe s teškoćama danas zaboravljene u hrvatskom društvu.
"U vrijeme kad se govori o lažnim invalidima kao posljedici raznih anomalija u hrvatskom društvu, zaboravljene su osobe koje zbog teškoća u kretanju, intelektualnih, psihosocijalnih teškoća ili teškoća u komunikaciji zbog gluhoće ne mogu ni izaći iz svojih domova, a oko 6.800 njih smjestili smo daleko od očiju", navodi Ured pravobraniteljice u današnjem priopćenju.

Podsjeća kako su osobe s invaliditetom, "nevidljivi građani Hrvatske", dobili svoju pravobraniteljicu i svoj glas kad je prije pet godina imenovana prva pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak. Njezinim imenovanjem, ističe, dobili su zastupnika koji je uvijek na njihovoj strani, "i onda kad su razne institucije protiv njih zato jer nemaju novaca, nemaju znanja ili ne znaju kako s njima razgovarati".

Te institucije, stoji u priopćenju, procjenuju nedostatke tih osoba i ocjenjuju ono što ne mogu, a zaboravljaju da se radi o ljudskim bićima. Već pet godina u Hrvatskom saboru, ističe se, govori se o problemima građana čija je ekonomska moć toliko mala da se pitanja koja se tiču njihovih života nikad ne mogu nametnuti kao tema kojom bi se društvo bavilo.

Ured napominje kako prema službenim podacima u Hrvatskoj ima 524.266 osoba koji su se zbog teškoća obratili sustavu za pomoć, i to ne samo onu novčanu koju u iznosu od 1.250 kuna prima samo njih 2200. Upravo o njima, dodaje, govori pravobraniteljica kada i svojim primjerom pokazuje da i osobe s najtežim invaliditetom mogu obavljati najsloženije funkcije kakva je ona opunomoćenika Sabora.

"Mi smo još uvijek društvo u kojem je normalno da mlada osoba koja doživi nesreću zbog koje ne samo da ne može hodati, nego ne može ni pokretati ruke završi u domu za stare i nemoćne. Već pet godina upravljajući službom od 10 ljudi, obilazeći cijelu Hrvatsku i prenoseći iskustva onih koji su na margini društva najvišim institucijama ove države, pravobraniteljica zajedno sa suradnicima prenosi snažnu poruku samim osobama s invaliditetom da ne pristanu na zapostavljanje koje im društvo nameće već da se bore za svoj ravnopravni položaj, postanu svjesni svog dostojanstva i budu ponosni na to što jesu. Pokazuje im da usprkos invaliditetu i dalje mogu biti aktivni samo na drugačiji način", naglašava Ured.

Navodi i kako se u pet godina rada pravobraniteljica sa suradnicima susretala se s gradonačelnicima i načelnicima općina čiji sugrađani žive u domovima stotinu kilometara udaljenima od mjesta u kojem su rođeni, kako bi ih uvjerili da bi i oni uz podršku za koju se ona izborila mogli i trebali biti s njima. Govorilo se da prilikom planiranja proračuna trebaju voditi računa o tome da njihovim sugrađanima treba prilagoditi ulaze kako bi mogli ući u trgovine, ambulante, ljekarne, škole.

Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom ističe i kako je sve više djece s teškoćama u razvoju u razredu sa svojim vršnjacima iako su drugi navodili "brojne dobronamjerne razloge zbog kojih oni ne bi trebali biti sa svojim susjedima, a stručni timovi su procjenjivali da je odvojeno odrastanje 'u njihovom najboljem interesu'".

"Pravobraniteljica je na njihovoj strani kad ih zbog otvorenih rana ne žele primiti u bolnicu, borila se za njihovo pravo glasa kad su im rekli da im to ne treba kad ionako postoje važnije stvari koje im trebaju, upozoravajući da im se lišavanjem poslovne sposobnosti ne pruža samo zaštita nego krše prava, posjećivali ih u domovima. Pravobraniteljica sa suradnicima je tu za njih kad je sve po zakonu i propisima, ali i dalje nema pravde", zaključuje se u priopćenju.

Hina

Foto: PIXSELL