"Zahtjev za smještaj u gradske domove može podnijeti osoba s navršenih 65 godina, ali i mlađe životne dobi ukoliko zdravstveno stanje zahtjeva intenzivnu skrb, odnosno pomoć i njegu druge osobe. Nažalost, upravo zbog nedostatnih, odnosno nepostojećih smještajnih kapaciteta za osobe s invaliditetom, svjedoci smo njihovog neprimjerenog zbrinjavanja u domovima za starije i nemoćne osobe", kaže, uz ostalo, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom

Osobama s invaliditetom u Gradu Zagrebu, a i znatno šire, mr. sc. Višnju Fortuna ne treba posebno predstavljati. Pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom svojim se dugogodišnjim radom prometnula u jedan od najprepoznatljivijih likova kada je o boljitku OSI populacije riječ.

Djelokrug Vašeg rada je širok,  obuhvaća socijalno ugrožene skupine, osobe s invaliditetom i umirovljenike.  Mislite li da se djelatnici Centra za socijalnu skrb  mogu u dovoljnoj mjeri posvetiti problemima i potrebama s kojima žive njihovi korisnici?

- Nadležnosti Centra za socijalnu skrb propisane su Zakonom o socijalnoj skrbi, kojim su utvrđena prava i socijalne usluge koje pod određenim uvjetima mogu ostvariti građani u potrebi. Prava utvrđena navedenim Zakonom ponekad ne odgovaraju na specifične potrebe građana, osobito građana velikog grada, metropole. Upravo zbog specifičnosti njihovih potreba lokalna zajednica treba biti usmjerena na pružanje pomoći i usluga građanima, prema svojim mogućnostima. Centar za socijalnu skrb Zagreb i Grad Zagreb međusobno doprinose razvoju i provedbi prava i socijalnih usluga u cilju osiguranja kvalitetnijeg života svojih sugrađana.

Kao predsjednica Gradske organizacije Hrvatske stranke umirovljenika što mislite o radu  udruga umirovljenika, kao i udruga osoba s invaliditetom? Imaju li oni utjecaja na poboljšanje položaja svojih članova u društvu preko nadležnih ministarstava i drugih državnih tijela?

- Unazad desetak godina udruge su prepoznate kao važni dionici hrvatskog društva, a u zadnjih nekoliko godina udruge umirovljenika, kao i udruge osoba s invaliditetom, postaju nezaobilazan partner u razvoju različitih servisa usmjerenih na potrebe građana, te postaju prepoznatljive i kao kvalitetni pružatelji socijalnih usluga. Stoga se i na državnoj razini respektiraju njihova mišljenja i potrebe u procesu donošenja strategija usmjerenih na poboljšanje kvalitete života pojedinih korisničkih skupina.

Pročelnica ste gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom. Svakim danom svjedočimo padu životnog standarda OSI populacije, umirovljenika te velikog dijela  stanovništva. Raste li i broj umirovljenika koji primaju pomoć Grada Zagreba I ima li načina da se zaustavi konstantan pad kvalitete njihova života?

- Nažalost, globalna ekonomska situacija već duže vrijeme opterećuje sve hrvatske građane pa se i Zagrepčani sve češće susreću s problemom nezaposlenosti, neredovitih, niskih i nedostatnih primanja. U slučaju bolesti i nemoći njihov ionako skroman prihod dodatno se opterećuje. Upravo zato nije neočekivan porast broja korisnika prava na prehranu u pučkoj kuhinji te porast broja korisnika prava na pomoć za podmirenje troškova stanovanja. U ukupnoj brojci korisnika ne može se reći o povećanju broja specifičnih kategorija građana. Kao što sam prethodno navela, sve češće se susrećemo s novim kategorijama siromaštva zbog masovne nezaposlenosti, ljudi koji ostaju bez zaposlenja, pad kupovne moći, povećanje broja kućanstva koji ne mogu plaćati kredite, stanarinu ili druge troškove. Ono što Grad kroz utvrđena prava, programe i aktivnosti može osigurati je pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba, a to se svakako razlikuje od životnog standarda kojeg smatramo kvalitetnim i u kojem su neki od korisnika donedavno živjeli. Unatoč povećanju broja korisnika, što iziskuje osiguranje dostatnih sredstava u cilju pomoći našim sugrađanima, Grad Zagreb socijalna prava i usluge koje osigurava neće smanjivati. I nadalje ostajemo socijalno najosjetljiviji grad.

Jeste li zadovoljni suradnjom s Centrima za socijalnu skrb, Ministarstvom socijalne politike i mladih te Ministarstvom zdravlja?

Ranije sam spomenula suradnju s Centrom za socijalnu skrb Zagreb, a mislim da bi na dodatnoj kvaliteti i boljoj koordinacija državnog i lokalnog sustava socijalne skrbi dobili decentralizacijom centara, koja se već duži niz godina najavljuje, no do realizacije, i prema prijedlogu novoga Zakona o socijalnoj skrbi, još ćemo morati pričekati. Suradnja s resornim ministarstvom uspostavljena je uključivanjem stručnjaka u radne skupine i tijela za izradu nacionalnih strategija i zakonskih regulativa (Strategija socijalne skrbi za starije osobe u Republici Hrvatskoj, Zakon o socijalnoj skrbi).

Navedite nam programe i usluge kojima nastojite  poboljšati i osmisliti život starijih građana koji žive izolirano u vlastitim domovima, često u neprimjerenim uvjetima, financijski ne mogu platiti smještaj u starački dom, poznato je i da broj mjesta u domovima nije dostatan s obzirom na potrebe.

- Gradskom Odlukom o socijalnoj skrbi propisana su prava, usluge i pomoći usmjerene na građane koji su u potrebi, a prema utvrđenim kriterijima. Osobe starije životne dobi koje zbog niskih primanja ili zdravstvenog stanja trebaju podršku imaju mogućnost ostvarivanja slijedećih prava: novčane pomoći (novčana pomoć umirovljenicima, novčana pomoć korisnicima doplatka za pomoć i njegu i korisnicima osobne invalidnine, novčana pomoć za osobne potrebe (džeparac) korisnicima doma za starije i nemoćne osobe, pomoć za podmirenje troškova stanovanja), pomoć u naravi (prehrana u pučkoj kuhinji, pravo na besplatnu godišnju pokaznu kartu), pomoć u obliku smještaja (smještaj u prenoćište) te drugi oblici pomoći (pomoć i njega u kući, savjetovanje i pomaganje u prevladavanju posebnih poteškoća).

Grad Zagreb je prepoznatljiv po aktivnostima i programima usmjerenim na osobe starije životne dobi, na razini osmišljavanja, provedbe, ali i podrške od strane drugih inicijatora. U prilog tome govori trajanje Projekta gerontološki centri Grada Zagreba od cijelog jednog desetljeća, koji godišnje obuhvaća više od 7 000 starijih sugrađana. Cilj Projekta je prvenstveno zadovoljavanje osnovnih životnih potreba kroz osiguranje usluge pomoći i njege u kući, a zatim i podizanje kvalitete života starijih sugrađana kroz niz besplatnih aktivnosti (sportsko-rekreativne, kulturno-zabavne, radno-kreativne aktivnosti). Projekt je iznimno važan za starije građane Zagreba jer sprečava njihovu društvenu izoliranost što znatno doprinosi njihovoj kvaliteti života.

Pored navedenog, usluge dnevnog boravka osigurane su za 71 starijeg sugrađana koji žive u vlastitom domu, a zbog zdravstvenog stanja nisu u mogućnosti samostalno zadovoljavati svoje potrebe tijekom dana. Kroz već spomenutu pomoć i njegu u kući skrbi se za još gotovo 2.000 sugrađana starije životne dobi.

"U kreativnim radionicama URIHO-a osobe mogu polaziti više besplatnih tečajeva, kao što su slikanje na svili, oslikavanje stakla, keramička radionica, izrada nakita, izrada suvenira i sitnih ukrasnih predmeta od različitih materijala. A svaka osoba, pa tako i osoba s invaliditetom, ima potrebu za izražavanjem svojih umjetničkih i kreativnih sposobnosti"

Organizacije civilnog društva iznimno su važne za građane jer kroz svoje projekte i programe mogu uvelike doprinijeti poboljšanju skrbi za starije osobe. Stoga duži niz godina Grad surađuje s Maticom umirovljenika Grada Zagreba, Sindikatom umirovljenika Hrvatske – Povjereništvom za Grad Zagreb te ostalim udrugama koje okupljaju naše starije sugrađane.

Iz svega navedenog vidljivo je kako je Grad Zagreb i prije globalne krize osobe starije životne dobi prepoznao kao građane kojima je podrška i pomoć u osiguranju zadovoljavanja osnovnih životnih potreba te podizanju kvalitete života neophodna. Osim osiguranja daljnjeg provođenja navedenih programa, mjera i aktivnosti, nastoje se razvijati socijalne usluge i aktivnosti koje su usmjerene na podizanje kvalitete života starijih sugrađana.

U tijeku je izrada socijalnog plana koji će obuhvatiti detaljnu analizu kapaciteta, dostupnost mreže socijalnih usluga i specifične ciljeve razvoja institucionalnih i izvaninstitucionalnih socijalnih usluga s posebnim naglaskom na usluge za skupine u većem riziku od socijalne isključenosti. Osobe starije životne dobi zbog svoje brojnosti, specifičnosti i nemogućnosti obitelji da samostalno odgovori na njihove potrebe, bit će u fokusu prilikom donošenja socijalnog plana Grada Zagreba.

U staračkim domovima živi i određen broj mladih ljudi s invaliditetom koji nemaju mogućnost drugog smještaja, prisiljeni su na suživot sa starijom populacijom. Razmišlja li se o gradnji domova ili stambenih jedinica za osobe s invaliditetom?

- Sukladno važećim zakonskim odredbama zahtjev za smještaj u gradske domove može podnijeti osoba s navršenih 65 godina, ali i mlađe životne dobi ukoliko zdravstveno stanje zahtjeva intenzivnu skrb, odnosno pomoć i njegu druge osobe. Nažalost, upravo zbog nedostatnih, odnosno nepostojećih smještajnih kapaciteta za osobe s invaliditetom, svjedoci smo njihovog neprimjerenog zbrinjavanja u domovima za starije i nemoćne osobe.

Kao što sam prethodno rekla, u tijeku je izrada socijalnog plana za Grad Zagreb kojim će biti obuhvaćene i osobe s invaliditetom na razini definiranja potreba za razvojem socijalnih usluga. Istovremeno, na državnoj razini u tijeku su aktivnosti usmjerene na deinstitucionalizaciju i razvoj izvaninstitucijskih usluga za sve korisničke skupine stoga će biti nužno uskladiti potrebe „na terenu“ i zahtjeve strategija. Grad Zagreb će svakako poticati i podržavati primjereniji način rješavanja smještaja kroz razvoj specijaliziranog udomiteljstva i organiziranog stanovanja za osobe s invaliditetom.

Što mislite o učinku Rehabilitacijsko-kreativnih radionica za osobe s invaliditetom koje provodi ustanova URIHO?

- Svaka osoba, pa tako i osoba s invaliditetom, ima potrebu za izražavanjem svojih umjetničkih i kreativnih sposobnosti. Osobe s invaliditetom rado se uključuju u rad kreativnih radionica. One imaju veliki značaj, njihov život čine sadržajnijim, ispunjenijim i potpunijim. Isto tako, radionice podrazumijevaju prihvaćanje ljudske različitosti, uvažavanje pojedinca i uključivanje osobe s invaliditetom u život lokalne zajednice, likovni izričaj utječe na razvoj senzornih i motoričkih sposobnosti, pridonosi razvoju pažnje, mišljenja i pamćenja.

U kreativnim radionicama URIHO-a osobe mogu polaziti više besplatnih tečajeva, kao što su slikanje na svili, oslikavanje stakla, keramička radionica, izrada nakita, izrada suvenira i sitnih ukrasnih predmeta od različitih materijala. Isto tako, u određenim terminima, u prostorima radionica se odvijaju i sadržaji poput šaha, domina, pikada, radionice komunikacijskih vještina. Radionice vode stručni voditelji, afirmirani stručnjaci iz područja slikarstva, keramičkih tehnika, dizajneri tekstila i odjeće.

Grad Zagreb rado se stručno i financijski uključuje u rad radionica, smatrajući da one omogućuju polaznicima da osvijeste svoju kreativnost, obogate svoj život, upoznaju nove prijatelje, osobe sa sličnim ili istim interesima te da obogate svoj društveni život uopće. Naravno, radionice nisu namijenjene isključivo osobama s invaliditetom, već su otvorene za sve građane, članove njihovih obitelji, prijatelje, susjede.

Na kraju ovog razgovora molim Vas recite nam što mislite o prijedlogu novog Obiteljskog zakona?

- Prijedlog novog Obiteljskog zakona zahtijevao bi opsežniji osvrt obzirom na njegovu izuzetnu važnost. Ono što me kao stručnjakinju, koja prvenstveno gleda očima praktičara, najviše zanima i ono što od svakog zakona očekujem je mogućnost provedbe, primjene u praksi. Općenito, ukoliko je zakon nerazumljiv i preopsežan nije provediv, a vjerujem da ćete se složiti da kada govorimo o reguliranju najvažnije životne zajednice i odnosa unutar nje to se ne smije dogoditi.

Razgovarala: Božica Ravlić

Foto: Robert Anić, Žarko Bašić, Patrik Macek/PIXSELL

Objavljeno: 18.11.2013