DRIVE IN KULTURA Uspješan spoj američke pop i filmske kulture u Zagrebu

Drive in kultura nije samo gledanje filmova, već kultura okupljanja koju njegujemo režiranim spektaklom otvaranja i glumcima koji vode program i ostvaruju komunikaciju s publikom iz automobila, istaknuo je Marin Leo Janković

Drive In Kultura

 

Drive in kultura, čije treće izdanje završeno ovaj vikend u Zagrebu, projekt je pokrenut 'preko noći' usred lockdowna 2020. kako bi prekinuo prisilnu kulturnu sušu koja je tada vladala, ali i donio nove sadržaje u uspješnom spoju američke pop i filmske top kulture.

Sabrina Herak Smoković i Marin Leo Janković iz produkcije Sabmarine, koja je pokrenula festival, ponudili su publici zabavan koncept - gledanje filmova na velikom platnu iz automobila, s čime su se mnogi susretali samo u američkim filmovima, ali su uvijek pazili da odaberu kvalitetne naslove.

- S obzirom na to da smo diplomirani producenti i ljubitelji europskog nezavisnog filma, htjeli smo s našim festivalom publici ponuditi pregled najbolje recentne kinematografije - rekao je Janković za Hinu.

Stoga se na njihovom repertoaru mogu pronaći hrvatski igrani filmovi koji su ostavili trag na svjetskim festivalima, europski kandidati za Oscara u kategoriji stranih filmova, animirane uspješnice te kratkometražni uratci čija projekcija ide prije glavnog dugometražnog filma.

- Drive in kultura nije samo gledanje filmova, već kultura okupljanja koju njegujemo režiranim spektaklom otvaranja i glumcima koji vode program i ostvaruju komunikaciju s publikom iz automobila - istaknuo je.

Nerijetko se organiziraju i razgovori s autorima filmova koje prikazuju, ali i s poznatim filmskim profesionalcima koji iz njihovog old timera govore o filmu.

Kako smatraju da je odgoj publike od djetinjstva važan za razvoj publike u kulturi, od ove godine u svakom gradu uveli su potprogram Drive in kultura Kids Edition.

- Zamislite samo koliko djece već sada može reći da su pogledali animirani film u drive-inu, ali i pogađali države koprodukcije na slijepoj karti projiciranoj na velikom filmskom platnu zajedno s poznatim hrvatskim glumcima - kaže Janković.

Vjeruje kako će se to dijete sjećati da je pogledalo europski film i ponosno govoriti prijateljima da je bilo u drive-in kinu čime se, dodao je, uči djecu važnosti praćenja kulture i umjetnosti od malih nogu, a ono što naučimo u djetinjstvu, njegujemo i kasnije u životu.

- Ovim projektom uspjeli smo oživjeti nostalgičnu prošlost - starijim generacijama omogućili smo povratak u mladost, a mlađim generacijama potpuno novo iskustvo konzumiranja kulturnog sadržaja - dodao je.

Sabrina Herak Smoković kaže kako dugometražne filmove biraju prema nekoliko kriterija - film ne smije biti predug kako ne bi nastao zamor publike u automobilu, mora biti usmjeren na vedrije teme kako bi privukao širu publiku, režiran od strane debitanata kako bi omogućio promociju mladih autora i ne biti holivudski hit kako bi omogućio drugačiju ponudu od ostalih kino prikazivača.

Kratkometražni program čine pobjednici Tabor Film Festivala, najdugovječnijeg festivala kratkometražnog filma u Hrvatskoj, čiji su također voditelji.

- Na ovaj način omogućujemo pobjednicima daljnju promociju njihovog rada na više lokacija i među publikom koja nije tipična festivalska. Nerijetko se događa da naša drive-in publika prvi put u životu gleda kratkometražni film, jednostavno se nikada nisu imali prilike susresti s njim, no redovito budu ugodno iznenađeni, oduševljeni i iz godine u godinu nam se vraćaju - dodala je.

Treća Drive in kultura zatvarena je 27. i 28. svibnja u Zagrebu, na parkiralištu Hale V Tehničkog muzeja, a u ovogodišnjem i dosad najopsežnijem izdanju obuhvatio je četiri grada - u Zagreb stiže nakon Siska, Pule i Osijeka.

Organizatori su se prisjetili kako su projekt pokrenuli jer im je 'uživanje u lokcdown dokolici' trajalo vrlo kratko, livestream servisi više im nisu mogli ponuditi zadovoljavajuće iskustvo konzumiranja sadržaja, a i nedostajalo im je adrenalina i kontakta s ljudima koji je u njihovom poslu svakodnevica.

Kroz nepuna se tri tjedna dogodio prvi event, kao jedini u lockdownu s dozvolom za okupljanje ljudi, koja je došla nakon niza poteškoća u organizaciji, s obzirom na to da mnogi nisu bili spremni trošiti energiju na nešto što Stožer možda neće odobriti.

Ipak, uskoro su počeli dobivati upite sa svih strana, za sponzoriranje, ali i za rad i sudjelovanje na festivalu. Projekt se uskoro pretvorio u njihov zajednički diplomski projekt na Akademiji dramske umjetnosti, a festival je imao i humanitarni aspekt - prikupljena su sredstva za pomoć studentima koji su usred lockdowna ostali bez izvora prihoda.

Svake godine bio je sve veći broj gradova koji sudjeluju, pa je danas to najveći drive-in festival u Hrvatskoj, a njegovo povećanje smatraju logičnim slijedom.

Janković kaže da se u budućnosti žele usmjeriti na decentralizaciju umjetnosti, na gradove koji su udaljeniji i čija publika nema šaroliku kulturnu ponudu te ovaj projekt napraviti poligonom za još snažniju promociju hrvatskih filmova i ostvariti premijere filmova u drive-in formatu.

Želja im je da Drive in kultura ubrzo postane potpuno besplatan program koji će stvoriti jedan novi kulturni trend kod mlade publike, no to će uvelike ovisiti o javnim sredstvima koja su, dodao je, barem za sad, zatvorena za financiranje novih projekata.

Iako se njihova produkcija Sabmarine polako okreće marketinškom svijetu, budući da se od nezavisne kulture teško živi, a producenti nerijetko godinama rade pro bono, neće napustiti film, kazalište i evente.

- To samo znači da ćemo uskoro biti još sigurniji i puni ideja koje ćemo implementirati oba područja, i ono nezavisno i ono komercijalno - što upravo Drive in kultura jest - spoj američke pop i filmske top kulture. Ovaj je festival nit vodilja naše produkcije, a nadamo se da će zajedno s nama rasti i preći granice očekivanog i do sad realiziranog na hrvatskoj kulturnoj i kreativnoj sceni - zaključio je Janković.

 

Anamarija Grbin/Hina