MOJA PRIČA Kristinka Štefan, predsjednica Udruge 'Mali princ'

Velika nam je želja organizirati  prvu stambenu zajednicu kojom bi zbrinuli članove Udruge čiji roditelji zbog starosti i bolesti nisu više u mogućnosti brinuti o svojoj djeci s teškoćama u razvoju

 

Kristinka Štefan živi u mjestu Virje, sedam kilometara  udaljenom od grada Đurđevca, udana je i majka 26-godišnje Petre, djeteta s intelektualnim teškoćama. Zaposlena je u Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, Područni ured Koprivnica na radnom mjestu više upravne savjetnice i ima 27 godina radnog staža. Predsjednica je Udruge osoba s intelektualnim teškoćama i njihovih obitelji 'Mali princ' Đurđevac, neprekidno 14 godina, i taj posao kroz sve godine obavlja isključivo volonterski.

- Udruga Mali princ osnovana je 1998. godine i u početku je djelovala u prostoru Područne škole za djecu s teškoćama organizirajući jednom tjedno druženja odraslih osoba s intelektualnim teškoćama. U Udrugu sam se učlanila 2000. godine s polaskom mog djeteta u prvi razred škole po posebnom programu. Od samog početka bila sam aktivna u Udruzi, te sam od 2002. godine bila član upravnog odbora Udruge. Godine 2005.  izabrana sam za predsjednicu Udruge. Prvi zadatak koji sam si postavila je bio osigurati adekvatni prostor za aktivnosti članova Udruge, organizirati poludnevni boravak za odrasle osobe s intelektualnim teškoćama i svakodnevna druženja školske djece s teškoćama. Sa zadacima koje sam si postavila upoznala sam čelnike lokalne i regionalne samouprave, te ih uspjela uvjeriti u potrebu dodjele prostora Udruzi. Početkom 2006. godine Udruga je dobila u zakup prostor od grada Đurđevca  veličine 100 kvadrata s dvorištem veličine 180 četvornih metara, koji je bio smješten u samom centru grada, ali u potpuno derutnom stanju. Zahvaljujući donatorima iz cijele Županije, pa i šire, do jeseni 2006. godine. uselili smo u potpuno obnovljen prostor koji se sastojao od hodnika, prostorije za dnevni boravak, kuhinje i sanitarnog čvora te smo započeli sa svakodnevnim aktivnostima. Godine 2007. potpuno smo uredili dvorište za rekreativno-sportske aktivnosti i nabavili vrtni paviljon. Lokalna samouprava prepoznala je naš rad, te nam je 2009. godine dodijeljeno dodatnih 50-ak četvornih metaraprostora koji smo uredili u prostoriju za kreativne aktivnosti, prostoriju za administrativno/knjigovodstveni rad i kupaonicu prilagođenu osobama s invaliditetom. Od 2007.provodimo poludnevni boravak za odrasle osobe s intelektualnim teškoćama i svakodnevne popodnevne radionice za odrasle i djecu s teškoćama - kaže Štefan.

Nesigurno financiranje najveći je problem Udruge.

- Najveći izazov s kojim se kao predsjednica Udruge susrećem je nesigurno financiranje udruge koje rezultira stalnom fluktuacijom radne snage te neosiguravanje financiranja tzv. hladnog pogona.

Da bi se zadržala dosadašnja kvaliteta socijalnih usluga koje pružaju Udruge i unaprijedilo pružanje istih, neophodno je osigurati trajno financiranje socijalnih usluga kroz ulazak u mrežu kao i trajno financiranje 'hladnog pogona'. Socijalne usluge koje Udruge pružaju, a tako i naša Udruga, su najčešće izvan mreže jer Ministarstvo vrlo rijetko sklapa ugovore o pružanju usluga u mreži. Pružanje usluga izvan mreže, kroz jednogodišnje projekte i trogodišnje programe znači da udruge nemaju trajno osigurana sredstva iz čega proizlaze problemi oko nemogućnosti zadržavanja kadra.  Nakon što ih educiramo i unaprijedimo njihova znanja i vještine odlaze na sigurnija radna mjesta na kojima su prihvaćeni kao stručni radnici, a mi smo opet na početku. Nadalje, cijena po kojoj pružamo usluge je nekoliko puta manja od cijene u instituciji a kvaliteta pruženih usluga je vrlo visoka. Primjerice za 20 ili 30 korisnika kroz trogodišnji program organiziranog boravka Udruge dobiju oko 200.000 kuna ili manje, što iznosi 500 kuna do 1.000 kuna mjesečno po korisniku.

Vezano za 'hladni pogon' za koji postoji mogućnost financiranja kroz sredstva Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva kroz trogodišnje programe, za 2019. godinu je u tri kategorije za udruge osoba s invaliditetom odobreno ukupno samo 20 projekata vrijednosti 75.000 do 150.000 kuna. Na ovaj natječaj prijavile su se Udruge koje dvije godine nisu imale mogućnost prijave (trogodišnja institucionalna podrška trajala im je 2014.-2016. godine kada je bilo odobreno 50 projekata), tako da ih je velik broj ostao bez institucionalne podrške i u 2019. godini - priča nam predsjednica Udruge.

Uključivanje djece s poteškoćama u razvoju u redovne vrtiće i škole nije sasvim riješeno, a veliki je i broj odraslih osoba koje su 'nigdje'

- U gradu Đurđevcu djeca s teškoćama uključena su u redovni vrtić. U okolnim općinama postoje vrtići ali oni ne uključuju u svoj rad djecu s teškoćama te su roditelji prisiljeni djecu upisivati u vrtić u Đurđevcu ili se snalaziti tako da djecu čuvaju bake, dadilje i sl. čime su djeca zakinuta jer nemaju mogućnost druženja s vršnjacima i integracije.

Djeca osnovnoškolskog uzrasta s manjim teškoćama integriraju se sve više u redovne razrede pri osnovnim školama u gradu i općinama. Za djecu s većim teškoćama organizirani su Odjeli za djecu s teškoćama pri Osnovnoj školi u Đurđevcu, dok u okolnim općinama takvih odjela nema, te su roditelji prisiljeni djecu voziti u Đurđevac ili ih smještati u udomiteljske obitelji kako bi u Đurđevcu mogli polaziti nastavu.

Asistenti u nastavi osiguravaju se dosta uspješno kroz projekte koje prijavljuju jedinice lokalne samouprave i uprave, te se iz godine u godinu za sve veći broj djece osiguravaju asistenti.

Zbrinjavanje odraslih članova organizira isključivo naša Udruga kroz projekte i programe koje provodi. Velik je broj odraslih osoba s teškoćama koje se nisu uključile u Udrugu i bez obzira na naša stalna nastojanja da ih uključimo, roditelji ili skrbnici to ne žele, tako da su te osobe zakinute za druženje s vršnjacima i uključivanje u život zajednice - kaže Kristinka.

- U narednom periodu planiramo provoditi sve započete projekte. Želja nam je da se kroz projekt 'Pružanje usluge osobne asistencije za osobe s intelektualnim teškoćama u Koprivničko-križevačkoj županiji' u narednom periodu poveća broj korisnika. Nastojat ćemo u suradnji s Centrom za socijalnu skrb Đurđevac doći do novih korisnika, upoznati ih s prednostima pružanja osobne asistencije kao potpori u provođenju svakodnevnih aktivnosti i samozbrinjavanja.

- Tijekom 2018. godine na natječaj ESF prijavili smo projekt Za bolje sutra na poziv Podrška socijalnom uključivanju i zapošljavanju marginaliziranih skupina kroz koji se planira  educirati i osnažiti 5 radno sposobnih osoba s intelektualnim teškoćama kako bi se povećala mogućnost zapošljavanja. Također smo prijavili i projekt 'Za sretno djetinjstvo djece s teškoćama'  na poziv Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici– faza 1 kroz koji se planira pružanje stručne podrške za 30 djece s teškoćama vrtićkog i osnovnoškolskog uzrasta te povećanje uključenosti u društvo širenjem socijalnih usluga, omogućavanje bolje ravnoteže poslovnog i obiteljskog života članova obitelji kroz educiranje i osnaživanje roditelja djece uključene u projekt i jačanje kapaciteta stručnih osoba iz odgojno-obrazovnih ustanova koje rade s djecom uključenom u projekt. Za ove projekte  smo dobili obavijest da su prošli administrativnu provjeru, te se nadamo pozitivnom ishodu odnosno odobravanju istih.

Kako je u najavi Poziv na dostavu projektnih prijedloga 'Unapređivanje infrastrukture za pružanje socijalnih usluga u zajednici kao podrška procesu deinstitucionalizacije – II faza', Udruga na navedeni natječaj planira prijaviti izgradnju novog objekta za pružanje socijalnih usluga za koji je grad Đurđevac kupio zemljište i izradio projektnu dokumentaciju, a čijom izgradnjom bi unaprijedili kvalitetu pružanja postojećih socijalnih usluga i proširili djelovanje na nove usluge za kojima postoje potrebe u lokalnoj zajednici. Važno je napomenuti da bi izgradnjom novog prostora Udruge mogli organizirati i prvu stambenu zajednicu kao oblik podrške u stanovanju kojom bi zbrinuli članove udruge čiji roditelji zbog starosti i bolesti nisu više u mogućnosti brinuti o svojoj djeci s teškoćama - optimistična je Kristinka.

- Život djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s intelektualnim teškoćama kao i njihovih obitelji nije lak. Zahvaljujući Udruzi, oni nisu sami. Stoga i na ovaj način apeliram na roditelje da se uključe u rad Udruga i omoguće svojoj djeci ljepši život okružen vršnjacima, organiziranim aktivnostima i svakodnevnom radošću - poručuje predsjednica Štefan za kraj.

Anita Blažinović