Asistivna tehnologija: Senzor koji slijepim i slabovidnim osobama daje vid
Ukupno 92 posto testnih korisnika smatra da im je uređaj pomogao da percipiraju svoje okruženje
VTT, finski tehnički istraživački centar, razvio je nosivi asistivni uređaj za slijepe i slabovidne osobe, koji im omogućuje da osjete svoju okolinu i kreću se sigurnije. Uređaj, koji se nosi kao monitor otkucaja srca, klinički je ispitan.
Uređaj funkcionira na temelju radarskog sustava koji je razvio VTT.
"Novi aspekt leži u nosivom senzoru koji funkcionira na bazi radio valova, tako da signal prolazi kroz odjeću. To znači da se uređaj može nositi diskretno ispod kaputa, na primjer", kaže Tero Kiuru, viši znanstvenik u VTT-u, a prenosi Science Daily.
Radar prenosi podatke korisniku u obliku vibracija i govornih informacija. Senzor osjeti većinu prepreka u korisnikovom okruženju, iako predmeti poput tankih grana i grmlja i dalje predstavljaju problem.
Radar je već klinički ispitan u testiranju uređaja odobrenog od strane nacionalnog nadzornog tijela za zaštitu i zdravlje, u kojem su VTT-ovi partneri bili Sveučilišna bolnica Kuopio i Finska federacije slabovidnih osoba. U testnoj skupini bilo je ukupno 25 slijepih i slabovidnih osoba – 14 slijepih, sedam slabovidnih i četiri gluho-slijepe osobe.
"Velika većina ispitanih rekla je da je radar poboljšao njihovu sposobnost da percipiraju okolinu i povećao samopouzdanje kada se kreću", kaže Kiuru.
Ukupno 92 posto testnih korisnika smatra da im je uređaj pomogao da percipiraju svoje okruženje, 80 posto smatra da je njihovo povjerenje u vlastitu sposobnost neovisnog kretanja poraslo, a 32 posto bi odmah počelo koristiti testni uređaj u njegovom trenutnom obliku.
S druge strane, korisnici nisu bili zadovoljni s kontrolom daljine i vibracijskim povratnim informacijama.
Istraživanje će se nastaviti s odabranim korisnicima, te će se uređaj i dalje razvijati.
Vjeruje se da postoji globalno tržište za radar, jer na svijetu ima oko 300 milijuna slabovidnih osoba.
Cijena je gotovo uvijek prvo pitanje koje ljudima pada na pamet, no asistivna tehnologija koja omogućuje temeljna ljudska prava, trebala bi konačno i sama postati temeljno ljudsko pravo.
Damir Fatušić
Objavljeno: 12.01.2017