Postupak na zagrebačkom Trgovačkom sudu, pod predsjedanjem suca Radovana Dobronića, trebao je pokazati je li naše pravosuđe uistinu neovisno ili djeluje po diktatu moćnog bankarskog lobija

Nakon ovoga u Hrvatskoj ništa više ne bi trebalo biti isto! Građani su pobijedili banke!
Mediji su sudski postupak, javnosti poznat pod egidom 'Švicarac', titulirali kao proces desetljeća. Ovaj je proces, naime, za veliki dio osiromašenih građana Hrvatske bio prizma kroz koju će se vidjeti pravo stanje u društvu koje je upravo prekoračilo šengensku granicu i ušlo u Europsku uniju. Postupak na zagrebačkom Trgovačkom sudu, pod predsjedanjem suca Radovana Dobronića, trebao je pokazati je li naše pravosuđe uistinu neovisno ili djeluje po diktatu moćnog bankarskog lobija. Ruku na srce, banke su a priori bile proglašene krivima u dijelu javnosti, ali ta ista javnost bila je skeptična prema ishodu u kojemu bi sudska presuda bila u 'korist bankarske štete'.

Još nije gotovo

Da pojasnimo: u slučaju da onih 100.000 korisnika kredita vezanih uz švicarski franak dobije presudu, osam hrvatskih banaka zabilježile bi, odokativno, gubitak od 14 milijardi kuna. To bi, bez sumnje, ugrozilo bankarski sustav u Hrvatskoj.
No, građani Hrvatske koji žive pod jarmom stambenih kredita, u tzv. dužničkom ropstvu, nisu bili zainteresirani za ekonomske prilike ili stanje s burzovnim indeksima. Bili su zainteresirani da se svemoćnom bankarskom lobiju konačno pokaže zube! I to su, čini se, dočekali, doduše još nepravomoćno.
Sudac Radovan Dobronić, dakle, objavio je nepravomoćnu presudu točno godinu dana od prvog ročišta u sporu protiv banaka koje je Potrošač tužio zbog valutne klauzule i jednostrane primjene kamatne stope. Obrazlažući presudu sudac je kazao da su banke povrijedile prava potrošača jer korisnike kredita nisu u cijelosti informirali o svim parametrima potrebnima za donošenje odluke.

Ocijenio je i da je jednostranim povećanjem kamatnih stopa povrijeđen kolektivni interes pa je bankama naloženo da moraju preračunati glavnicu u kune na dan sklapanja kredita uz fiksnu kamatnu stopu. No, povrat novca korisnici kredita mogu potraživati u posebnim pojedinačnim postupcima.

Prvo pripremno ročište održano je lani 4. srpnja, a kolektivna tužba protiv Zagrebačke, Privredne, Erste, Raiffeisenbank, Hypo Alpe-Adria-Bank, OTP, Splitske i Sberbanke, prihvaćena je prošlog prosinca.

Kronologija borbe za pravdu

Suđenje je počelo u ožujku, kada je sudac ustvrdio da je valutna klauzula dopuštena, ali da bi njena primjena trebala biti iznimka, a ne pravilo te da se postavlja pitanje opravdanosti uvođenja tog instrumenta u vrijeme dok je kuna bila stabilnija od franka i eura.
Niz korisnika spornih kredita posvjedočio je da su im banke sugerirale da je franak stabilna valuta, ali su im kasnije drastično porasle rate dugoročnih kredita vezanih uz franak, čiji je rast tečaja u kombinaciji s rastom kamata brojnim dužnicima, nakon višegodišnje otplate, povećao iznos preostale glavnice.
Opunomoćenici banaka rast kamata obrazložili su skupljom tržišnom kamatnom stopom i troškovima kapitala, ustvrdivši da bi bez njihove obazrivosti povećanje bilo još i više.
Predstavnici Potrošača tvrde da banke nisu imale stvarno već virtualno pokriće u francima te da su tečajni rizik "svalile" na potrošače koji na to nisu bili upozoreni.
No, predstavnici banaka su odgovorili da su banke gotovo u potpunosti imale usklađenu imovinu i obveze u francima te da nisu zarađivale niti su imale špekulativne namjere zarađivati na tečajnim razlikama.

'Derivatni instrumenti'

Potrošač je, pak, ustvrdio da su banke na početku obveze pokrivale deponiranom štednjom i zaduženjem u inozemstvu, ali da su s rastom tečaja tečajni rizik otklonile "derivatnim instrumentima". Tvrde da je riječ o visokorizičnim kreditima koje su banke uvele na netransparentan način.
U slučaju da se utvrdi da su banke nepošteno ugovarale valutne klauzule u francima uz promjenjive kamatne stope krediti u toj valuti bi se trebali konvertirati u kune po tečaju na dan sklapanja kredita. Potrošači bi pojedinačno mogli tražiti povrat novca, no to pravo ne bi ostvarili dobivanjem kolektivne tužbe.
Riječ je o prvoj takvoj tužbi u povijesti hrvatskoga pravosuđa, a Potrošač ističe da u Hrvatskoj ima preko 100.000 korisnika kredita vezanih za "švicarce".
In-Portal

Objavljeno: 04.07.2013