Intervju, Diana Kralj: Kao ravnateljica COO 'Vinko Bek' o daljnjoj sudbini objekta u Nazorovoj nisam ovlaštena odlučivati

Ravnateljica Centra za odgoj i obrazovanje 'Vinko Bek' u posljednjih je godinu dana bila izložena žestokim kritikama zbog preseljenja djece s višestrukim teškoćama iz zgrade u Nazorovoj u navodno neadekvatan objekt u Kušlanovoj ulici. No, Diana Kralj gotovo i nije dobila medijski prostor kako bi objasnila 'svoju stranu priče'. Taj prostor otvara joj In Portal.

 

Gospođo Kralj, u rujnu 2015. slijepa i slabovidna djeca s višestrukim teškoćama preseljena su iz COO Vinko Bek u  Nazorovoj 53 u zgradu za koju su roditelji djece odmah isticali da nije adekvatan prostor u Kušlanovoj 59a. Naknadno su navedena djeca od sedme do dvadeset i prve godine starosti preseljena na novu lokaciju za koju se izdvaja 2.500 eura mjesečno za najam, dok su djeca iznad dvadeset i prve godine ostala u Kušlanovoj 59a. Roditelji ponavljaju zahtjev za povratak u Nazorovu 53, uz napomenu da je to prostor koji odgovara njihovoj djeci. Recite nam zašto se ne razmatra ta mogućnost?

- Prije svega željela bih spomenuti kako je objekt Dislocirane jedinice Zagreb na adresi Nazorova 53 više godina prije mog dolaska na navedenu lokaciju 1998. godine bio u izuzetno lošem stanju.  Od tada pa do 2005., kad sam imenovana ravnateljicom, trudila sam se, u suradnji sa svim resornim ministarstvima, poboljšati uvjete za život i rad korisnicima i radnicima Centra DJ Zagreb. Premda sam nailazila na razumijevanje mjerodavnih, vjerojatno zbog nedostatka sredstava sva ulaganja od tada bila su takva da se objekt njima samo djelomično sanirao i to kroz hitne intervencije. 

Niz godina tražili smo ispitivanje sigurnosti objekta i njegovu sanaciju.  Nakon suglasnosti Ministarstva u razdoblju veljača 2014. - ožujak  2015. Geotehnički studio d.o.o. je obavljao istražne radove i ispitivanje vodne propusnosti sustava objekta.  Po provedenim radovima u ožujku 2015. dostavljen nam je Završni izvještaj  iz kojeg je vidljivo da je objekt kao cjelina u vrlo lošem stanju. Nakon toga izrađen je Projektni zadatak provedbe daljnjih istražnih radova te projekt sanacije na objektu kojim je predviđeno provesti: geomehaničke istražne radove, laboratorijska ispitivanja, mjerenje  prostornih pomaka, hidrotehničke istražne radove na sustavu kanalizacije, hidroizolaterijske radove na krovu i terasama, detekciju pukotina i napuklina zidova, određivanje uvjeta nalijeganja stropova na zidove, ispitivanje konstrukcije.

Stanje objekta dodatno je pogoršano 2. srpnja 2015., kada se urušio strop na zadnjem katu zgrade te nakon toga dana daljnje provođenje programa i smještaj korisnika u objektu više nije bio moguć. Već idućeg dana poslan je dopis nadležnom Ministarstvu kojim obavještavamo o događaju u DJ Zagreb sa fotografijama novonastalog stanja objekta, upozoravamo da je u ovom stanju objekta upitan početak rada u rujnu 2015. Nekoliko puta predstavnici Ministarstva obišli su objekt u Nazorovoj.

Budući da do kraja kolovoza nismo zaprimili nikakav odgovor, dana 31. kolovoza 2015. poslali smo i požurnicu te ponovno zatražili žuran odgovor.

Kako nam je sigurnost korisnika i djelatnika Centra bila primarna, a bližio se planirani početak provođenja programa te je trebalo donijeti odluku o odgodi početka programa ili privremeno promijeniti lokaciju. 

Prostor sjedišta Centra u Kušlanovoj 59a u Zagrebu u koji smo smjestili djecu i korisnike programa do 21. godine u rujnu 2015. godine bio je privremeno prostorno rješenje. Prostor objekta u Kušlanovoj bio je siguran za njihov boravak za razliku od objekta u Nazorovoj gdje je prijetila opasnost za život i zdravlje. Iz Elaborata sudskog vještaka za graditeljstvo vidljivo je kako zgrada nije sigurna za dulji boravak te kako joj je potrebna temeljita sanacija. Djeca osnovnoškolske dobi i korisnici programa do 21. godine u tom su prostoru boravili do pronalaska privremenog, ali tada najboljeg mogućeg rješenja – objekta u Filipovićevoj ulici i tada su tamo preseljeni. Potkrovni prostor Centra za odgoj i obrazovanje 'Vinko Bek' prenamijenjen je jednim dijelom za potrebe odraslih slijepih osoba s višestrukim teškoćama u trenutku kada se prostor Centra u Nazorovoj nije više mogao koristiti u svrhu provođenja programa.

Spomenuti potkrovni prostor u tom trenutku bio je jedini dostupni prostor u Centru za provođenje programa sa spomenutom grupom  odraslih osoba s oštećenjem vida. Budući da se nije željelo odustati od provođenja programa ili odgoditi program na dulje vrijeme, donesena je odluka o preseljenju grupe osoba s oštećenjem vida i višestrukim teškoćama u taj prostor. Prethodno je učinjena adaptacija prostora čime su se stvorili bolji uvjeti za provođenje programa. Od tada se program provodi u potkrovnim prostorijama kao i drugim prostorijama Centra (dvorana za kineziterapiju, prostorija za glazboterapiju, keramička radionica). Svjesni smo svih ograničenja ovog privremenog prostora, ali do ishođenja boljeg prostornog rješenja za ovu grupu slijepih osoba program je jedino moguće provoditi u ovom prostoru.

Premda roditelji zahtijevaju povratak korisnika u prostore objekta u Nazorovoj ulici prema navedenim izvješćima stručnjaka to za sada nije moguće jer objekt u Nazorovoj i dalje predstavlja opasnost za sigurnost korisnika. Ukoliko Ministarstvo donese odluku da će objekt u Nazorovoj obnoviti i prilagoditi potrebama osoba s višestrukim oštećenjima biti ćemo zadovoljni.

Planira se izgradnja novog paviljona u Kušlanovoj 59a koji bi zadovoljio potrebe slijepe i slabovidne djece, no postavlja se pitanje budućnosti prostora u Nazorovoj 53? 

- Izgradnja novog paviljona na lokaciji sjedišta Centra u Kušlanovoj 59a jedna je od mogućnosti o kojima se raspravlja. 

Vaš komentar na tvrdnje roditelja djece s višestrukim teškoćama koji kažu da njihova djeca nisu u COO Vinko Bek prepoznata kao takva i nemaju adekvatnu skrb?

Korisnici, djeca i odrasle osobe s višestrukim oštećenjima, nisu prepoznati u važećim propisima kao posebna kategorija korisnika (propisi prepoznaju isključivo osobe odnosno djecu i odrasle osobe s oštećenjem vida). Unatoč tome stručni radnici Centra pružaju im najbolju moguću skrb koju im u postojećim uvjetima i u okviru postojećih propisa mogu pružiti.  Skrb bi bila bolja kada bi pravni propisi prepoznali ovu kategoriju korisnika za što se zalažemo.

U Centru za odgoj i obrazovanje Vinko Bek od 2007. godine, kada je grupa odraslih osoba s višestrukim teškoćama došla u Centar, sustavno se radi na osmišljavanju i poboljšavanju programa za ovu izrazito zahtjevnu populaciju osoba s oštećenjem vida obzirom na njihove višestruke teškoće. Budući da se radi o osobama koje uz intelektualna oštećenja imaju i cijeli niz motoričkih i zdravstvenih teškoća stvoriti program koji bi bio primjeren spomenutim korisnicima bio je pravi izazov za stručne radnike Centra. Program su stručni radnici Centra uspješno osmislili usprkos njihovom malom broju i velikom angažmanu oko drugih korisnika Centra te su stvorili program koji odgovara potrebama korisnika. Kao potvrdu tome ističemo činjenicu da su svi korisnici već osam godina uključeni svojevoljno u program iako nikada uvjeti za izvođenje programa bili idealni. Težiti boljem naš je uvijek bio moto i na tome ćemo svi i dalje raditi, naročito zato što se svakodnevno susrećemo s novim problemima kao npr. zbrinjavanje naših korisnika nakon što im umru roditelji. U rješavanje takvih složenih problema uključeni su različiti dijelovi sustava socijalne skrbi, ali smatramo da smo uvijek prepoznali probleme i specifičnosti ove grupe te da smo kompetentni i maksimalno angažirani oko ove grupe korisnika. 

Koji su planovi s obzirom na nedostatak kadrova za rad s djecom s višestrukim teškoćama?

- Kada bi djeca i odrasle osobe s višestrukim oštećenjima bila prepoznata u pravnoj regulativi kao posebna kategorija imali bismo drugačije normative po kojima bi se ostvarivali i bolji, kvalitetniji uvjeti rada, a time i veći broj stručnjaka za rad. U postojećim uvjetima i s trenutnim brojem zaposlenih stručnih radnika smatram da djeci  i odraslim osobama pružamo najbolju moguću uslugu. Unatoč brojnim primjedbama roditelja sigurni smo kako roditelji to prepoznaju jer da tome nije tako mogli bi uslugu za svoju djecu potražiti u drugim ustanovama koje su specijalizirane i čija osnovna djelatnost je provođenje programa namijenjenih osobama s višestrukim oštećenjima. 

Obzirom na specifičnosti u funkcioniranju i sposobnostima slijepih osoba s višestrukim oštećenjima smatramo potrebnim uključiti u provođenje svih programa veći broj stručnih radnika što smo i isticali u svakom kontaktu s mjerodavnim institucijama.

Opišite nam viziju budućnosti COO Vinko Bek, hoće li postati i na kojoj lokaciji mjesto koje pruža odgovarajući pristup slijepoj, slabovidnoj te djeci s višestrukim teškoćama?

- Sukladno Statutu Centra kojim je utvrđena djelatnost Centra ističemo da je djelatnost Centra pružanje usluga djeci i odraslim osobama s primarnim oštećenjem vida te njihovim roditeljima/skrbnicima, udomiteljima i članovima obitelji kroz pružanje različitih socijalnih usluga. Navedenom djelatnošću se Centar planira baviti i dalje te razvijati programe u skladu s praćenjem potreba korisnika koje se vremenom mijenjaju te ih osuvremenjivati u skladu s našim mogućnostima. Dugogodišnja vizija Centra je korisnicima sve usluge pružati na jednom mjestu.

S obzirom da zbog specifičnosti u funkcioniranju i potreba osoba s višestrukim oštećenjima (potrebe za rehabilitacijskim programima, kretanjem, boravkom na svježem zraku, aktivnostima u vrtu i sl. te po potrebi smještajem u ustanovi)  prepoznajemo ovu skupinu osoba kao najranjiviju skupinu koja zaslužuje maksimalno primjerene i njima prilagođene programe i prostore. Zbog svega navedenog idealno bi bilo omogućiti slijepim osobama s višestrukim oštećenjima najprimjereniji zasebni objekt (Centar za rehabilitaciju) koji će zadovoljiti sve njihove potrebe, a na lokaciji koju će odrediti resorno ministarstvo.

Uz sve navedeno, željela bih istaknuti kako smatram da smo po pitanju objekta u Nazorovoj uložili iznimne napore kako bismo objekt što dulje održali u funkciji, a o daljnjoj sudbini objekta nisam ovlaštena odlučivati.

Razgovarala: Božica Ravlić