URIHO: Spomen-knjiga o sedam desetljeća zaštitnog zapošljavanja u Hrvatskoj
"URIHO je naš život i dom. On je vrijednost koju treba očuvati. Jer mi Urihovci dobro znamo da odnos prema osobama s invaliditetom ne podrazumijeva žaljenje, već razumijevanje", poručila je Vesna Ivetić, moderatorica skupa i jedna od urednica spomen-knjige
U četvrtak, 24. studenoga na Tribini grada Zagreba, održano je predstavljanje spomen-knjige "70 godina zaštitnog zapošljavanja“, koju je izdala Ustanova URIHO povodom obilježavanja 70. obljetnice svog postojanja. Ustanova je najznačajniji pravni subjekt s takvim djelovanjem i prepoznatljive vrijednosti u okvirima Zagreba i Republike Hrvatske. 
Događaj su uveličali Andrija Mikulić, predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba, Ljubica Lukačić, saborska zastupnica i pomoćnica ravnatelja Ustanove URIHO, Višnja Fortuna, pročelnica Gradskog ureda za osobe s invaliditetom kao izaslanica zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, Marinka Bakula Anđelić, urednici knjige Vesna Ivetić i Mladen Kristić, koji je i glavni urednik In Portala, zajedno s grupom autora, profesor Željko Obad zadužen za grafički dizajn spomen-knjige, Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Katarina Tonković, zastupnica u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, Josip Petrač, predsjednik HSUIR-a, Zlatko Bočkal, predsjednik UIR-a, te brojni drugi gosti Dakako, promociji spomen-knjige nazočili su brojni djelatnici Ustanove URIHO, među ostalima ravnatelj Josip Držaić, Dubravko Ivanković, rukovoditelj Službe komercijale, Petra Ptičar, rukovoditeljica službe financija i računovodstva, te Goran Folnegović, pomoćnik ravnatelja i rukovoditelj Konfekcije ustanove URIHO.
"U Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina nije jednostavno i lako živjeti. Pitanje egzistencije i sigurnosti posla i prava radnika dovedena su pod upitnik i nije na stabilnim nogama. No pojedinci i čitave obitelji suočene su s otkazima. Čitave obitelji danas jedva spajaju kraj s krajem. Naravno, svatko uvijek misli da mu je najteže, da je njegov socijalni status nepremostiv i neusporediv s drugima. I to je tako u ljudskoj prirodi. A zamislite kako je onima koji su se za diplomu morali dvostruko teže izboriti. Dvostruko teže im je dobiti posao, biti doživljavan od zajednice, jednako kompetentnim i važnim za određenu organizaciju, odnosno zajednicu. Pitanje zapošljavanja, pronalaska posla, otvaranje novih radnih mjesta nije zadatak države jer ona ne otvara nova radna mjesta. Njena uloga je da potiče stvaranje uvjeta za njihovo otvaranje. I upravo mi, kao društvo, moramo raditi na svojim radnim mjestima i organizacijama na uvjetima koji ne stvaraju prepreke. Zbog čega prepreke, ograničavanja, rezerviranje pozicije za sve, osim za osobe s invaliditetom? Ako ćemo samo govoriti o preprekama, vjerujte mi, nećemo daleko stići. Ako ste osoba s invaliditetom, ne možemo govoriti na način gdje ne možete raditi, gdje nema prostora. Taj prostor se mora naći da se može raditi. I što je najvažnije, prostora ima. Ovo je generalni problem društva. I ako ćemo samo naglašavati razlike, prepreke među nama, onda nam ni dragi Bog neće pomoći. Moramo se usmjeriti na ono što nas povezuje – ta stvoreni smo da živimo i funkcioniramo jedni s drugima i tu moramo uvijek pronaći način kako. Jedan od načina je i ovo današnje predstavljanje spomen-knjige, naglašavanje važnosti socijalne uključivosti i zapošljavanja osoba s invaliditetom, odnosno zaštitnog zapošljavanja. Na kraju ne preostaje ništa drugo nego da vam se zahvalim za vaš uspjeh, trud i rad te da vam zaželim puno uspjeha u daljnjem radu“, rekao je na samom početku Andrija Mikulić, predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba te pokrovitelj predstavljanja spomen-knjige kao i drugog stručnog dijela još dviju knjiga, koje će biti prikazane 7. prosinca 2016.
Vezano za prepreke, Mikulić je također podijelio donedavno iskustvo sa svojim suradnicima u Skupštini – radi očitovanja o pojedinim predmetima i situacijama, na sve što je pitao dobio je samo odgovore: „To se ne može“, „To do sada nismo radili“, „To neće proći“, „To ne može na ovakav način“. Rekao je da se tako ne može naprijed, s takvim stavom, već je potrebno da se svi dogovore kako se napokon nešto može.
"Dolazi vrijeme Došašća, a u tradiciji hrvatskog naroda je u to vrijeme razgovarati, razmijeniti mišljenja, na neki način sagledati što smo učinili i što ćemo dalje. A mi kad govorimo o URIHO-u, možemo puno toga reći. Htjeli bi da ova knjiga jednostavno traje. U knjizi koja ima 100 stranica objavili smo sukus našeg djelovanja u ovih sedam desetljeća i ona je nastavak spomen knjige koju smo izdali za 60. godišnjicu ustanove URIHO“, rekao je Josip Držaić, ravnatelj Ustanove URIHO u riječima dobrodošlice.
U spomen-knjizi predstavljen je povijesni presjek razvitka ustanove u kojoj se provodi profesionalna rehabilitacija, osposobljavanje djece i mladih s teškoćama u razvoju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Naglasak knjige je na pokretanju lakšeg zapošljavanja osoba s invaliditetom kroz mnogobrojne projekte pokrenute unatrag sedam desetljeća. S tim je ciljem, primjerice, otvoren Radni centar 2009. godine kroz koji su prošli mnogi korisnici. U tome veliki značaj ima Virtualna radionica, projekt pokrenut 2011. godine, koji se širi i na druge zemlje našeg okruženja.
Najavljen je projekt novog kompleksa URIHO-a na Kajzerici s početkom izgradnje u 2017. godini.
Knjiga govori i o pokretanju medijskog projekta In Portal, koji je započet 2013. godine. Riječ je o prvom news portalu za osobe s invaliditetom u našoj zemlji i Europi.
Zatim, govori se i o ugostiteljskom projektu ustanove URIHO i fondova Europske unije, čijim bi se sredstvima financiralo školovanje za pomoćne kuhare i njihovo zapošljavanje u ugostiteljstvu. URIHO naime namjerava u skorije vrijeme otvoriti i prvi restoran u Hrvatskoj u kojemu će raditi osobe s invaliditetom.
O svemu ovome i mnogo više može se pročitati u spomen knjizi.
"Osobita mi je čast i zadovoljstvo pozdraviti vas na ovakvom svečanom događaju u ime našeg gradonačelnika Milana Bandića, u svoje osobno ime i u ime Ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom. Ustanova URIHO s pravom slovi kao najveća, najstarija, najrazvijenija, a rekla bih i najbolja u Republici Hrvatskoj u kojoj se provodi profesionalna rehabilitacija, osposobljavanje i zapošljavanje osoba s invaliditetom i drugih teže zapošljivih osoba. Danas URIHO zapošljava 522 radnika, od čega je 58 posto osoba s invaliditetom. Misija Ustanove je iznalaženje novih mogućnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom, stvarajući pri tome ugodno i poticajno radno okruženje, što predstavlja temelj za ostvarenje konačnog cilja, a to je integracija osoba s invaliditetom u obitelji i radnoj sredini i kvalitetan društveni odnos. Stoga se zahvaljujem ravnatelju URIHO-a, kao i svim djelatnicima, jer ste svojim radom jako puno doprinijeli i dalje ćete doprinijeti u misiji koju Ustanova ima. Okupili smo se također kako bi proslavili rođendan, koji predstavlja početak suvremene brige i skrbi za osobe s invaliditetom te početak složenog procesa profesionalne rehabilitacije, osposobljavanja i unapređenja sustava zaštitnog zapošljavanja istih. Grad Zagreb oduvijek je poklanjao veliku pažnju i brigu upravo prema našim sugrađanima, koji zbog niza zdravstvenih teškoća trebaju snažniju potporu društva i okoline u kojoj žive i djeluju. Po svome djelovanju, Grad Zagreb slijedi misiju naprednog, civiliziranog i humanog društva, u kojem stvara i potiče temeljna ljudska prava: pravo na rad, egizstenciju, osamostaljenje i socijalno uključivanje", naglasila je Višnja Fortuna, izaslanica gradonačelnika Zagreba i pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom.
Potom je akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, kazao: "Meni je osobito drago svjedočiti vašem uspjehu i čestitati na ovoj velikoj obljetnici. U današnje vrijeme, kada ne samo da postoji gospodarska kriza, nego postoji i kriza duha, urušavanje sustava vrijednosti, estradizacija svega, a promicati etičnost i humanost, brigu za drugoga, za slabijega, je puno teže. Mi se nalazimo u jednom brutalnom svijetu, koji će na neki način ugrožavati sve akcije koje potiču humanost i poštovanje. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, koja je jedna od temeljnih institucija hrvatskog naroda i svih njezinih građana, a kojoj je cilj promovirati najviše vrijednosti nacije, što nadilazi svaku ideologiju i pristranost, čuvanje identiteta, u svojoj povijesti je stvarala hrvatski nacionalni identitet, a taj se identitet stvara i ovakovim akcijama i pothvatima, koje ova Ustanova promiče već 70 godina. To je također dio hrvatskog identiteta i možda je najbolji pokazatelj. Ocjena civilizacijske razine jednog društva, njegove humanosti i snage, mjeri se uvijek u odnosu prema najslabijima, ugroženima, potrebitima, koji nisu favorizirani, koji u startu mogu gubiti trku s ostalima. Hrvatska, koja je stvorila svoju državu i koja gradi svoju budućnost, i ovakovim akcijama pokazuje svoje lice. Nijedno društvo nije uspješno ako nije humano.“
Nakon predstavljanja promotivnog filma, u kojem je prikazan kratak pregled rada u Ustanovi URIHO, Vesna Ivetić, moderatorica skupa i jedna od urednica spomen-knjige, poručila je: "URIHO nije okrenut prošlosti, no važno je napomenuti da gdje nema tradicije nema ni korijena, odakle se crpe sokovi života usmjerenog budućnosti. URIHO je naš život i dom. On je vrijednost koju treba očuvati. Jer mi Urihovci dobro znamo da odnos prema osobama s invaliditetom ne podrazumijeva žaljenje, već razumijevanje. To je cilj prema integraciji osoba s invaliditetetom u život, radnu sredinu, obitelj.“
Na samom kraju, profesor Željko Obad predstavio je ukratko publikaciju, čestitavši svim Urihovcima 70. obljetnicu postojanja Ustanove.
"U proljeće prihvatio sam se ovog posla i stvorili smo koncepciju kako bi knjiga trebala izgledati. Imali smo uzore u ranijoj monografiji i knjigama. Moja intencija je bila, a sa čime su se složili svi članovi uredništva, da to napravimo veselije, da povijest URIHO-a prikažemo s mnogo slika i tekstova koji će biti zanimljivi za čitanje. Moram spomenuti neke ljude koji su zajedno sa mnom najviše doprinijeli ovoj knjizi – to je prije svega Vesna Ivetić, koja je duša ove monografije, zatim Julijana Puljić, Mladen Kristić i naravno ravnatelj Josip Držaić. U koncepciji monografije pomogli su i mnogi radnici URIHO-a“, rekao je Obad, višegodišnji vanjski suradnik URIHO-a, koji je grafički oblikovao spomen-knjigu uz Julijanu Puljić.
Glavni pokrovitelj obilježavanja 70. obljetnice Ustanove URIHO je Grad Zagreb.
Nakon predstavljanja svi sudionici dobili su na poklon monografiju.
Domagoj Glažar i Klaudija Klanjčić
Objavljeno: 25.11.2016