Najviše koristi od uređaja imaju osobe ograničenih motoričkih sposobnosti oboljeli od amiotrofične lateralne skleroze – ALS-a, s ozljedama leđne moždine i drugim poteškoćama

 

Tobii PCEye Go je uređaj za praćenje oka koji olakšava pristup računalu. Pomoću njega može se upravljati računalom služeći se samo očima. Zamjena je za standardnog miša i spaja se na računalo putem USB porta, stoji na službenim stranicama www.eglas.hr.

PCEye Go radi na računalima i tabletima s operativnim sustavom Windows pa se mogu koristiti sve aplikacije koje su već instalirane na njima. Može se surfati internetom, povezivati s prijateljima online, igrati igrice, razgovarati preko Skype-a. Pomoću očiju mogu se čak izrađivati dokumenti i tablični proračuni.

Najviše koristi od uređaja imaju osobe ograničenih motoričkih sposobnosti oboljeli od amiotrofične lateralne skleroze – ALS-a, s ozljedama leđne moždine i drugim poteškoćama.

Tobii PCEye Go može se montirati ispod ekrana laptopa ili stolnog računala, a uz pomoć posebnog stalka EyeMobile koristi se i na tabletima. Zato ga je izuzetno lako prenositi, kao i priključiti i rastaviti, jer izuzetno je lagan, kao i dovoljno malen da ga možete jednostavno prenositi i koristiti na različitim mjestima.

Kako sam obrađuje podatke pa ne opterećuje računalo ili tablet, uz njega ne treba najnoviji ili najskuplji tablet ili računalo.

Za podešavanje uređaja prema očima, i to samo kod prve upotrebe, potrebno je samo od 5 do 20 sekundi, a automatski se vidi kakva je kvaliteta podešavanja. Ako je potrebno, podešavanje se može i poboljšati. Nakon isključenja računala ili prestanka korištenja uređaja za praćenje oka, osobne postavke se neće izgubiti.

Na uređaju se može kreirati i više korisničkih profila za jednu ili više osoba. Uređaj je idealan i za učionice, a tako i za bolnice, jer je moguće podesiti i spremiti postavke za više korisnika i u svakom im trenutku pristupiti.

Tobii PCEye Go spojen na laptop pruža opušten, precizan i brz pristup. Prati softver Tobii Gaze Interaction, koji korisniku omogućuje korištenje računala bez miša, prekidača ili tipkovnice. Međutim, mogu se koristiti i u kombinaciji s uređajem PCEye Go.

Softver se sastoji od dvije komponente: simulacije miša, koja tradicionalni pokazivač zamjenjuje korisnikovim pogledom, te od programa Gaze Selection. On omogućuje rad na računalu uz minimalan broj slučajnih klikova.

Uz sjajnu funkciju zumiranja, odabir i premještanje pojedinih ikona precizno je doslovno do veličine piksela. Može se koristiti i integriranom tipkovnicom za pisanje kraćih tekstova ili upisivanje web adresa. Ako je potrebna bolja tipkovnica, može se poslužiti nekom od onih koje se nude uz opcionalni Tobii Communicator.

Uređaj je s najvećim 'vidokrugom. Zamišljeni prostor ovog uređaja unutar kojega se može pokretati glava, a da se ne izgubi točnost ili prekine kontakt očiju s računalom, među najvećima je na tržištu. Upravo njegova veličina omogućava da se sjedi ili leži, a da se ne izgubi na kvaliteti praćenja oka.

Za razliku od drugih sličnih sustava, više od 95 posto korisnika dobiva vrhunske rezultate praćenja uz Tobii PCEye Go, bez obzira na svjetlosne uvjete, boju očiju ili nošenje leća ili naočala.

Kod uređaja za praćenje oka postoji neutraliziranje pokreta glave. Slobodno je kretanje unutar dohvata praćenja uređaja uz istu vrhunsku razinu preciznosti. Ako se napusti taj prostor, PCEye brzo će ponovno pronaći oči i nastaviti ih pratiti.

Postoji mogućnost nadogradnje i dodavanja softvera za augmentativnu i alternativnu komunikaciju. Tobii PCEye Go omogućuje pristup računalu bez potrebe za korištenjem ruku. No, ako postoje problemi s komunikacijom i postoji želja za pretvaranjem računala u komunikator, onda se predlaže isprobavanje Tobii Communicatora, softvera za augmentativnu i alternativnu komunikaciju. Ovaj moćni softverski paket nudi mnoge mogućnosti još kvalitetnije komunikacije i pristupa računalu.

Uređaje se počelo koristiti i u bolnicama, tako da Klinički bolnički centar Rijeka ima prvi Tobii komunikator u Hrvatskoj za komunikaciju očima za pacijente u jedinicama intenzivnog liječenja koji ne mogu govoriti. Komunikatori podižu kvalitetu skrbi o pacijentima uz pomoć asistivne tehnologije.

Kako boravci u bolničkom okruženju, pogotovo u jedinicama intenzivnog liječenja, često izazivaju stres kod pacijenata, zbog čega postaju prestrašeni, napeti, zbunjeni, komunikatori mogu neizmjerno pomoći kad su onemogućeni u normalnoj komunikaciji – zbog bolesti, slabosti, zahvata, lijekova, boli. Ujedno pomaže se i osoblju koje brine o pacijentima, a koje se također susreće sa stresom zbog brzog ritma rada, užurbanosti okoline, zahtjevnih poslova, a koji moraju donijeti što bolje odluke uz kvalitetne procjene, čitajući suptilne znakove pacijenata, njihova stanja i potrebe.

Uloga alata augmentativne i alternativne komunikacije je ponovno podizanje mosta komunikacije između onih koji su u potrebi i onih koji im mogu najbolje pomoći. Oni znatno poboljšavaju kvalitetu života i rada u bolnici te pridonose bržem i lakšem svladavanju poteškoća, a u konačnici i oporavku.

Ovi uređaji augmentativne i alternativne komunikacije namijenjeni su pacijentima s različitim dijagnozama i različitom težinom komunikacijskih poteškoća. Njihovu ulogu možemo podijeliti na tri osnovne funkcije:

1) olakšavanje komunikacije između bolničkog osoblja i pacijenata koji imaju poteškoća s komunikacijom ili im je ona posve onemogućena (pacijenti koji pate od afazije, osobe zaključane u svom tijelu, pacijenti na ventilatorima, osobe koje pate od multiple skleroze, ALS-a, koje se oporavljaju od moždanog udara i sl.);

2) veća samostalnost pacijenata - samostalno upravljanje svjetlima, televizorom, bolničkim krevetom, pozivanje sestre;

3) samostalnost pristupa računalu, internetu, društvenim medijima i telekomunikacijskim uslugama.

Bolja komunikacija pacijentima omogućuje i bolju njegu te poboljšanje emotivnog stanja, jer osoblju bolnice i obiteljima mogu izraziti svoje želje i potrebe, emocije, intenzitet i mjesto boli, kao i još mnogo toga.

Dodatne su koristi, bilo da se radi o kratkoročnom ili dugoročnom boravku u bolnici:

- veća samostalnost u upravljanju uređajima u svojoj okolini

- samostalan pristup računalu, telekomunikacijama, društvenim mrežama i sl.

- mogućnost sudjelovanja u obrazovanju, radu i mnogim svakodnevnim aktivnostima koje se mogu obaviti preko računala

- rana procjena eventualnih budućih potreba za asistivnom tehnologijom

- dobrobiti za osoblje.

Gradeći bolju komunikaciju s pacijentima, osoblje im može bolje pomoći, ali i emotivno olakšati boravak u bolnici. Stvara se čvršća veza i povjerenje između pacijenata i zdravstvenog osoblja, što je od neizmjerne važnosti u procesu oporavka.

Uređaji asistivne tehnologije donose mnoge dobrobiti, a samo neke od njih su:

- sprečavanje nesporazuma pa čak i pogrešaka, uslijed pogrešno protumačenih poruka ili nemogućnosti pacijenata za verbalnim i neverbalnim izražavanjem

- kvalitetnije prikupljanje informacija o pacijentu, o njegovom stanju i potrebama, a time i kvalitetnija i pravilnije usmjerena njega

- manja potreba za osobljem kod svakodnevnih situacija koje ne zahtijevaju stručnu pomoć, poput paljenja svjetla, gašenja televizora i sl.

Uvođenjem komunikacijskih alata zdravstvene ustanove mogu očekivati poboljšane ishode liječenja i veće zadovoljstvo pacijenata, kao i veću produktivnost i zadovoljstvo osoblja, ugodnije okruženje, olakšavanje stručnom osoblju razumijevanja potreba pacijenata i pružanje njege, manji broj liječničkih pogrešaka ili ponovnih dolazaka pacijenata u bolnicu uslijed otežane ili onemogućene komunikacije, manji broj nezgoda zbog veće neovisnosti pacijenata u upravljanju uređajima u svojoj okolini, veću učinkovitost i bolju usluga zdravstvenog osoblja, smanjenje mogućnosti zakašnjele dijagnoze i njege, a time i skraćivanje boravka u bolnici.

Jasno je da poboljšanje kvalitete usluga i zadovoljstva pacijenata te povećanje učinkovitosti i zadovoljstva osoblja u konačnici rezultira i smanjenjem troškova. Tako čak i jedan mali uređaj iz bolničke sobe ili pokraj kreveta na jedinici intenzivnog liječenja može upravljati racionalnošću i efikasnošću velikoga bolničkog sustava.

Klaudija Klanjčić

Objavljeno: 29.07.2016