Pravobraniteljica za OSI, povodom Dana osoba s duševnim smetnjama, uputila je otvoreno pismo u kojemu upozorava na grubo kršenje temeljnih prava ove kategorije osoba s invaliditetom. In Portal pismo prenosi u cijelosti:

Anka Slonjšak

Dana 6. lipnja, kada obilježavamo dan prava osoba s duševnim smetnjama u RH, želimo upozoriti javnost na nepovoljan položaj osoba s duševnim smetnjama. Nepostojanje sustava izvanbolničkog liječenja i psihijatrije u zajednici uzrok je višestrukih i dugotrajnih hospitalizacija, što posljedično dovodi do gubitka radne sposobnosti, socijalnog isključivanja, izolacije i stigmatizacije. Često napuštene od obitelji, bez potrebne podrške društva, mnoge osobe s duševnim smetnjama ostaju i desetljećima zatvorene na psihijatrijskim odjelima ili u drugim institucijama. Danas u RH brojne osobe s duševnim smetnjama žive i u domovima za psihički bolesne odrasle osobe, jer nisu razvijene usluge podrške životu u zajednici, kako bi ove osobe mogle voditi smisleni i produktivan život u skladu sa svojim preostalim sposobnostima.

Unatoč zaključcima brojnih  stručnih rasprava da je potrebno uspostaviti sustav izvaninstitucionalne mediko-psiho-socijalne podrške, u nas je još uvijek prevladavajući oblik brige o osobama s mentalnim oštećenjima  - onaj institucionalni.

Apeliramo na nužnost izmjena zakonodavstva koje će osigurati ostvarivanje njihovih  ljudskih prava i dostojanstva  dokidanjem nedobrovoljnih smještaja sukladno međunarodno preuzetim obvezama.

Također, osobe s duševnim smetnjama se učestalo samo zbog postojanja bolesti lišavaju poslovne sposobnosti, čime gube svaku pravnu osobnost, jer ih se onemogućava u odlučivanju i o najosnovnijim pitanjima vlastitog života. U Hrvatskoj je oko 18 000 osoba lišenih poslovne sposobnosti. Premda je novi Obiteljski zakon iz 2015. ukinuo institut potpunog lišenja poslovne sposobnosti, dinamika nužnog preispitivanja okolnosti i razloga  lišavanja poslovne sposobnosti nije zadovoljavajuća.

Osobe s duševnim smetnjama zaštitu svojih prava trenutno pronalaze pred Europskim sudom za ljudska prava gdje je u više presuda utvrđena povreda nekog od njihovih prava zajamčenih Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Republika Hrvatska tako svojim građanima čija su prava povrijeđena plaća naknade štete, umjesto da zakonodavstvo uskladi sa zahtjevima poštivanja ljudskih prava osoba s invaliditetom.

Unatoč nepostojanju sustava podrške za osobe s mentalnih oštećenjima  izvan  ustanova, vrijedno je pohvaliti pokušaje malobrojnih udruga i pojedinaca koji, polazeći od premise jednakih prava za sve, rade na uključivanju u zajednicu kroz stanovanje uz podršku te zapošljavanje, a time i na promjenu odnosa društvene zajednice prema osobama s mentalnim oštećenjima. Njihova iskustva mogu poslužiti kao podloga za razvoj sustava liječenja, rehabilitacije i sveobuhvatne podrške u zajednici osobama s duševnim smetnjama.

Stoga apeliramo za promjenu paradigme liječenja i rehabilitacije osoba s duševnim smetnjama, kao i intenzivan razvoj usluga za podršku životu u zajednici. Time bi i ove osobe ostvarile prava koja su im zagarantirana Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom – pravo na uključenost i život u zajednici, zaštitu osobnog integriteta, jednakost pred zakonom i druga prava.

Anka Slonjšak

Objavljeno: 07.06.2016