Znanstvenici: Mislima kontrolirane umjetne proteze za osobe s invaliditetom već za nekoliko godina
Druge moguće primjene takvog stenta su u praćenju moždane aktivnosti osoba s epilepsijom kako bi se otkrili nadolazeći napadi
Mislima kontrolirane umjetne proteze, invalidska kolica i računala možda će biti na raspolaganju već u idućem desetljeću, kažu australski znanstvenici koji planiraju ove godine na ljudima testirati sofisticirane implantate koji mogu hvatati i prenositi signale iz mozga.
Uređaj veličine žigice usađen u krvnu žilu u blizini mozga već je testiran na životinjama.
Stent se sastoji od mreže minijaturnih elektroda koje preuzimaju neuronske signale iz mozga i pretvaraju ih u električne instrukcije što će jednoga dana, nadaju se znanstvenici, omogućiti paraliziranim osobama kontrolu umjetnih proteza i invalidskih kolica.
"Veliki iskorak je u tome što sada imamo minimalno invazivni uređaj za vezu mozga i računala koji može dugo biti u funkciji", kaže Terry O'Brien s odjela za medicinu i neurologiju Sveučilišta Melbourne.
Sadašnje metode prenošenja signala iz mozga zahtijevaju kompleksne operativne zahvate na mozgu i postaju neefikasne unutar nekoliko mjeseci što znači da se rijetko primjenjuju, kaže on.
Stent je manje invazivan zbog toga što se može umetnuti kroz vratnu venu i postaviti u krvnu žilu u blizini mozga.
Pokusima na životinjama testirana je funkcionalnost stenta u preuzimanju neuronskih signala ali ne i pretvaranje elektronskih signala u instrukcije za pokretanje umjetnih proteza.
Dr. Ganesh Naik s tehnološkog sveučilišta u Sydneyu, koji nije uključen u projekt, kaže da pokusi na životinjama ne jamče uvijek jednaki uspjeh kod čovjeka. "Ukoliko bi funkcioniralo i u testiranju na ljudima to bi predstavljalo ogromni iskorak", kaže Ganesh.
Druge moguće primjene takvog stenta su u praćenju moždane aktivnosti osoba s epilepsijom kako bi se otkrili nadolazeći napadi.
Ukoliko se pokažu uspješnima stentovi bi omogućili bolesnicima i komuniciranje uz pomoć računala, kaže profesor Clive May s Florey instituta za neuroznanosti i mentalno zdravlje koji radi na projektu.
"Ljudi bi trebali naučiti kako da formiraju prave misli uz koje bi to funkcioniralo, nalik na učenje sviranja. Morate to naučiti a jednom kad vam to uspije postaje prirodno", kaže May.
Projekt financiraju australska vlada i vojska.
Hina
Objavljeno: 25.02.2016