Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak, u povodu Dana prava osoba s duševnim smetnjama u RH, ukazala je na sustavno kršenje prava te kategorije osoba s invaliditetom

U priopćenju za javnost apelirala je danas na nužnost izmjene zakonodavstva koje će osigurati ostvarivanje i zaštitu prava osoba s duševnim smetnjama, u skladu s međunarodno preuzetim obvezama, prvenstveno kroz osiguravanje sustava podrške u zajednici.

"Mnoge osobe s duševnim smetnjama/psihičkom bolešću/mentalnim oštećenjem desetljećima su u Republici Hrvatskoj na samoj margini društva, obilježeni i stigmatizirani svojom dijagnozom, vrlo često napušteni od obitelji te bez potrebne podrške države, lokalne zajednice i društva u cjelini. Godinama su zatvarani u institucije, daleko od očiju sugrađana. Predrasude prema toj kategoriji osoba s invaliditetom još uvijek su prisutne u našem društvu više nego prema bilo kojoj drugoj društvenoj skupini ili kategoriji osoba s invaliditetom i krajnje je vrijeme da ih društvo počne otklanjati", ističe u priopćenju Slonjšak.

Kad sustav zakaže

Napominje kako je danas prevladavajući oblik zdravstvene skrbi o osobama s duševnim smetnjama bolničko liječenje te da sustav prevencije i rehabilitacije koja bi trebala uslijediti nakon bolničkog liječenja ne postoji. Zbog toga je ta kategorija osoba s invaliditetom u nepovoljnijem položaju, ne samo u odnosu na osobe bez invaliditeta, nego i u odnosu na osobe s drugim vrstama invaliditeta, dodaje.

"Nepostojanje izvanbolničkog sustava liječenja i nedostatak psihijatrije u zajednici te rehabilitacije dovodi do višestrukih hospitalizacija, posljedično do institucionalizacije, socijalnog isključivanja, izolacije, stigmatizacije, gubitka radne sposobnosti, a potom i do učestalog lišavanja poslovne sposobnosti čime gube svaku mogućnost donošenja odluka o svom životu", naglašava pravobraniteljica za osobe s invaliditetom.

Podsjeća i da se Republika Hrvatska se ratifikacijom UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom obvezala omogućiti osobama s invaliditetom slobodan izbor gdje i s kim će živjeti, osuđujući segregaciju u obliku masovnog izdvajanja osoba s invaliditetom iz njihove primarne sredine i njihovo smještanje u izolirane institucije. Upozorava i da danas u RH oko 4.000 osoba s duševnim smetnjama živi u domovima za psihički bolesne odrasle osobe jer država njima i njihovim obiteljima nije osigurala pružanje podrške u zajednicama gdje žive, već sredstva izdvaja za njihovo zbrinjavanje u institucijama gdje ne mogu voditi smisleni život u skladu sa svojim preostalim sposobnostima.

Izmjene Obiteljskog zakona

Napominjući kako je danas u RH jedini oblik zaštite osoba s duševnim smetnjama zastarjeli sustav skrbništva koji ozbiljno ograničava njihova ljudska prava, Slonjšak smatra i da izmjene Obiteljskog zakona, trenutno u tijeku, neće donijeti reformu toga sustava, iako je to dužnost koju je Hrvatska preuzela potpisivanjem Konvencije o pravima osoba s invaliditetom prije pet godina. "Započeti proces deinstitucionalizacije predviđa ovu kategoriju osoba s invaliditetom tek u zadnjoj fazi procesa 2018. godine", napominje, uz ostalo u priopćenju, pravobranjiteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak. Dodaje i kako osobe s duševnim smetnjama zaštitu svojih prava trenutno pronalaze pred Europskim sudom za ljudska prava gdje je u više presuda utvrđena povreda nekog od njihovih prava zajamčenih Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Hina

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Objavljeno: 06.06.2013