Ravnateljica doma "Klasje" Miranda Glavaš-Kul kazala je kako u radu s djecom djelatnici ustanova ne smiju biti "udaljeni i nejasni", jer djeca zahtjevaju potpunu predanost, znanje i stručnost, kako bi se mogla osigurati primjerena skrb za svako dijete

Miranda Glavaš-Kul

Na stručnom skupu "Izazovi transformacije i deinstitucionalizacije – primjeri dobre prakse“ u Osijeku u utorak je istaknuto da je taj proces, tijekom nekoliko godina, obuhvatio pet ustavnova za djecu bez roditeljske skrbi te da je u većini u punom je zamahu.

Skup je organiziran u sklopu obilježavanja 145. obljetnice osječkog Dječjeg doma "Klasje", a okupio je predstavnike dječjih domova i centara za socijalnu skrb iz Hrvatske i susjednih zemalja.

Zamjenica ministrice socijalne politike i mladih Maja Sporiš kazala je da je proces deinstitucionalizacije, koji, uz ostalo, predviđa djelovanje u stambenim zajednicama, obuhvatio ustanove u Slavonskom Brodu,  Koprivnici, Selcu, Karlovcu i Lipiku. Tako je u prvih šest mjeseci ove godine 158 djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi ili s problemima u ponašanju prešlo u stambene zajednice, ili se vratilo svojim obiteljima, jer su se za to stekli uvjeti, dok je lani iz doma otišlo 492 djece, dodala je.
Sporiš je ocijenila da neki čelnici lokalnih samouprava negativno reagiraju kad im se najavi proces deinstitucionalizacije takvih ustanova, jer  se pribojavaju da se radi o gašenju, no, dodala je, radi se o novom načinu rada, s većim brojem uslugama nego u domovima, na dobrobit djece i zajednice.
Ravnateljica doma "Klasje" Miranda Glavaš-Kul kazala je kako u radu s djecom djelatnici ustanova ne smiju biti "udaljeni i nejasni", jer djeca zahtjevaju potpunu predanost, znanje i stručnost, kako bi se mogla osigurati primjerena skrb za svako dijete.
Na skupu je bilo riječi i o opretivnom planu transformacije ustanova socijalne skrbi, načinu djelovanja ustanova koje su već prošle taj proces te iskustvima stručnjaka iz Slovenije, Crne Gore i Mađarske.
Hina

Foto: glas-slavonije.hr

Objavljeno: 16.12.2015