Za ispravljanje nejednakosti istraživači su predložili preporuke, koje, među inima, traže provođenja programa profesionalnog usavršavanja nastavnika i stručnih suradnika za pružanje savjeta učenicima

 

Obrazovni sustav u Hrvatskoj doprinosi društvenoj i rodnoj nejednakosti pa je potrebno usvojiti niz mjera koje bi vodile njihovu uravnoteženju, rečeno je u srijedu u Zagrebu na okruglom stolu Instituta za društvena istraživanja (IDI) u Zagrebu na kojemu su sudjelovali stručnjaci i predstavnici javne uprave.

IDI je predstavio rezultate empirijskog istraživanja koje je od 2013. proveo na 2016 učenika i učenica u 98 srednjih škola u Hrvatskoj, čiji rezultati unaprjeđuju ranije spoznaje o nejednakosti.

Voditeljica projekta Branislava Baranović kazala je da se učenici koji namjeravaju studirati nalaze u ekonomski povoljnijem položaju, da imaju obrazovanije roditelje, raspolažu s više kulturnih resursa te idu u bolje škole.

Oni koji ne žele studirati navode važnost zarađivanja i što ranijeg osamostaljivanja, smatraju da njihov posao ne traži studij, kako studiranje nije za njih, te da nemaju novca.

Škole se pokazuju kao mjesta reprodukcije tradicionalnih društvenih uloga i rodnih stereotipa. Oko 55 posto mladića motivirano je za tehničke studije, a 53 posto djevojaka za društveno humanističke studije, rečeno je na okruglom stolu.

Čak 79 posto djevojaka i 85 posto mladića smatra da su muškarci talentiraniji za zanimanja iz područje tehničkih znanosti, a 65 posto djevojaka i 51 posto mladića da su žene talentiranije za društveno-humanistička zanimanja.

Shvaćanje rodnih uloga također je jasno uočljiva: djevojke čija je rodna uloga manje feminina sklonije su birati tehničke studije, kao i mladići čija je rodna uloga više maskulina.

Za ispravljanje nejednakosti istraživači su predložili preporuke, koje, među inima, traže provođenja programa profesionalnog usavršavanja nastavnika i stručnih suradnika za pružanje savjeta učenicima, naglašavaju važnost materijalne potpore za studente iz ekonomski slabije stojećih obitelji, kao i provođenje socijalno osjetljivog  programa savjetovanja učenika.

Karin Doolan, sociologinja sa Sveučilišta u Zadru, istaknula je da obrazovne politike mogu postići jednakost samo u društvima koja su osjetljiva na ta pitanja.

Hina

Objavljeno: 03.12.2015