"Žene s invaliditetom se ne smatra 'profitabilnima' u ekonomskom smislu, a to je prepreka da se uključe u tržište rada", kazala je uz ostalo Martina Krnić

 

Na savjetovanju za predstavnice žena iz udruga okupljenih u Hrvatskom savezu slijepih održanom u povodu Dana borbe protiv nasilja nad ženama, istaknuto je kako su žene s invaliditetom, osim što su u nepovoljnijem položaju u općoj populaciji, u lošijem položaju i u odnosu na muškarce s invaliditetom, koji su obrazovaniji od njih.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo 51 posto muškaraca s invaliditetom nema osnovnu školu dok je istodobno takvih 75 posto žena s invaliditetom. Srednju školu ima 37 posto muškaraca s invaliditetom i samo 19 posto žena s invaliditetom, a visoku ili višu školu ima četiri posto muškaraca i dva posto žena s invaliditetom, navela je savjetnica za pravna pitanja u Uredu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Martina Krnić na savjetovanju pdržanom u utorak u Zagrebu. 

"Muškarci s invaliditetom su obrazovaniji od žena s invaliditetom, a to ukazuje da su žene s invaliditetom, osim toga što su u nepovoljnijem položaju unutar opće populacije, u gorem položaju u odnosu na muškarce s invaliditetom", kazala je Krnić, upozorivši da sve to dovodi do nepovoljnog položaja na tržištu rada, tj. otežanog zapošljavanja. Obrazovanje je uvjet za povoljniji položaj na tržištu rada, a rad omogućuje ekonomsku neovisnost žena, poručila je Krnić. No, žene se ne smatra "profitabilnima" u ekonomskom smislu, a to je prepreka da se uključe u tržište rada, kazala je.

Kad je o nasilju riječ, žene s invaliditetom su izložene nasilju partnera, ostalih članova obitelji, a primjećeno je da su izložene i socijalnoj izolaciji i zanemarivanju, kazala je. "Žene s invaliditetom izložene su dvostrukoj diskriminaciji, a još je gora situacija u ruralnim područjima. Obiteljsko nasilje vezano je uz čitav niz društvenih čimbenika, a radi se o začaranom krugu iz kojeg je teško izaći", istaknula je.

Vezano uz socijalnu izolaciju, navela je da podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo govore da je 12 posto muškaraca s invaliditetom koji žive sami, a više od 23 posto žena s invaliditetom žive same. "Muškarci će češće ostati u primarnoj obitelji pa će se netko pobrinuti za njih, a žene s invaliditetom u većoj mjeri ostaju same", istaknula je Krnić.

Predsjednica Povjerenstva za slijepe žene Marija Mustač naglasila je da je nasilje nad ženama veliki problem, a da podaci o nasilju nad ženama s invaliditetom ne postoje jer o tome postoji vrlo malo istraživanja. "Radi se o području kojem bi trebali posvetiti puno više pažnje jer je to jedan od najgorih oblika kršenja ljudskih prava", upozorila je Mustač.

"Ravnopravnost spolova je nešto o čemu se davno počelo razgovarati, no proces je prespor, kao što je inače spor proces našeg uključivanja u društvo", ustvrdio je predsjednik Hrvatskog saveza slijepih Vojin Perić. Ocijenio je da i unutar njihovih udruga postoji premalo ravnopravnosti spolova. Baš zato što smo mi, kao slijepe odnosno osobe s invaliditetom diskriminirani, trebali bismo potencirati ravnopravnost spolova i dati više prostora ženama za njihove aktivnosti, naglasio je. 

 Tematsko savjetovanje vezano za nasilje nad ženama s invaliditetom organizirao je za predstavnice slijepih žena iz 27 temeljnih udruga članica Hrvatski savez slijepih kroz aktivnost svoje Mreže slijepih žena i Povjerenstva za žene pri Upravnom odboru.

Hina

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

 

Objavljeno: 25.11.2015