Rezultati istraživanja predstavljeni su na stručnom skupu s temom "Pružatelji skrbi osobama starije životne dobi u obitelji na području grada Zagreba" koji je  organizirao Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom

 

Rezultati prvoga hrvatskog istraživanja o pružateljima skrbi osobama starije životne dobi u obitelji na području Zagreba pokazali su da je njegovateljica član obitelji u dobi od 55 godina, udana i radno aktivna, živi najčešće u kućanstvu s osobom koju njeguje te da joj je u tom poslu potrebna pomoć institucija i da je njezin status njegovateljice potrebno regulirati zakonom.

Na taj način pomoglo bi joj se financijski i na sve druge načine, rekla je jedna od voditeljica istraživanja prof. dr. Ana Štambuk sa zagrebačkoga Pravnog fakulteta - Studijskog centra socijalnog rada,  predstavljajući u srijedu u Staroj gradskoj vijećnici rezultate istraživanja.

 Istaknula je da su na temelju rezultata istraživanja, dobili profil njegovatelja u Hrvatskoj, koji se razlikuje od njegovatelja u istraživanjima provedenim u drugim zemljama svijeta. 

 "Naš njegovatelj nije osoba starija od 65 godina. Naša njegovateljica je žena u dobi od 55 godina, ona je udana, ona je radno aktivna. Živi najčešće u kućanstvu s osobom koju njeguje, najčešće tu stariju osobu njeguje četiri sata na dan, a vremenski najčešće od jedne do četiri godine i pokazuje želju za pomoć u kućanskim poslovima i za većom uključenosti fizioterapeuta i patronažne skrbi", rekla je Štambuk. 

 Rezultati istraživanja pokazali su i da se skrbeći za ostarijelog člana obitelji njegovateljica i on više upoznaju, otkrivaju trenutke sreće i odgovornost jedni za druge, što njegovateljici pruža osobni rast i razvoj. "Dakle, nije sve tako crno, da tako kažem, dok njegujemo stariju osobu", poručila je Štambuk. 

 Istaknula je i kako ukupan uzorak njegovateljica pokazuje njihovo "blago sagorijevanje", a dodatna analiza će pokazati koliki postotak njegovateljica ima "teške pokazatelje oštećenja psihičkog zdravlja". 

 Istraživanje je također pokazalo da se njegovateljice uglavnom aktivno suočavaju s problemima koje imaju, rijetko posežu za nekakvim duhovnim oblicima pomoći, a najviše potpore pronalaze u članovima svoje obitelji i prijateljima. Zadovoljne su razinom potpore koju dobivaju od zdravstvenih djelatnika i od lokalne uprave, a najmanje su zadovoljne zakonskim propisima.   

 Istraživanje je provedeno 2013. i  2014. godine na uzorku od 342 neslužbena njegovatelja starijih osoba na području Zagreba. 

 Anketiranje su proveli studenti Studijskog centra socijalnog rada, a fakultet ga je proveo u suradnji s Gradskim uredom za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom. Svrha istraživanja bila je utvrditi status njegovatelja starijih osoba u obitelji, dakle onih osoba koje nisu službeni njegovatelji u bolnicama, domovima umirovljenika i drugim ustanovama, nego su zapravo "nevidljivi njegovatelji starijih osoba". 

 Objasnila je da su im u fokusu bili takvi njegovatelji zato što o njima u svijetu ima mnogo literature i istraživanja, a u Hrvatskoj o tome ništa nije pisano niti je dosad provedeno kakvo istraživanje. 

 Istaknula je kako im je drugi cilj istraživanja bio vidjeti može li se zakonski regulirati položaj njegovatelja, pri čemu je podsjetila kako takvu zakonsku regulativu ima Njemačka.   

 Pomoćnica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Romana Galić istaknula je da su u Gradu Zagrebu svjesni problematike s kojom se susreću članovi obitelji kada njeguju bolesnog člana, što se ponajprije odnosi na njegovanje osoba starije životne dobi. Istaknula je kako su i rezultati istraživanja pokazali da u najviše slučajeva bolesnog člana obitelji njeguje netko iz obitelji te da to njegovanje prelazi i u cjelodnevni posao. Galić je istaknula kako smatraju da bi ti njegovatelji trebali "ući u zakon" i imati status njegovatelja te da bi im se financijski i na bilo koji drugi način trebalo pomoći. 

 Istaknula je kako Grad Zagreb od 2011. godine pokušava "uvesti" taj status njegovatelja, a zašto se u tome ne uspijeva - dodala je - trebali bi odgovoriti mjerodavni koji donose zakone. Rekla je da postoji samo kategorija "status roditelja njegovatelja" za roditelje koji njeguju bolesnu djecu. Galić je najavila da će se u Gradu Zagrebu i dalje zauzimati da se status njegovatelja starijih osoba riješi zakonom budući da rezultati istraživanja tome daju i znanstvenu dimenziju. 

 Tim starijim, bolesnim članovima obitelji pomoć i briga njegovateljica najvažnija je jer je riječ o poznatim članovima obitelji, pa je nemjerljiv taj emocionalni dio, a s druge strane jer je to onda manji pritisak na ustanove, rekal je Galić. Podsjetila je da su velike liste čekanja na smještaj u domove za starije osobe.       

 Rezultati istraživanja predstavljeni su na stručnom skupu s temom "Pružatelji skrbi osobama starije životne dobi u obitelji na području grada Zagreba" koji je u srijedu u Staroj gradskoj vijećnici organizirao zagrebački Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom u suradnji sa zagrebačkom Pravnim fakultetom - Studijskim centrom socijalnog rada. Uz prof. dr. Anu Štambuk, rezultate istraživanja predstavila je i njezina kolegica prof. dr. Silvia Rusac.  

Hina

Objavljeno: 19.11.2015