Zabrinutost zbog zloupotrebe i neodgovarajućeg korištenja antibiotika, pogotovo kod djece s dišnim infekcijama, izrazila je i Svjetska zdravstvena organizacija

 

Europski dan svjesnosti o antibioticima obilježava se 18. studenog s ciljem ukazivanja na problem nerazborite te nekontrolirane potrošnje antibiotika i posljedičnog širenja otpornosti među bakterijama što postaje globalni problem.

Čovječanstvo je 1928. godine postalo bogatije za jedan od najznačajnijih lijekova u povijesti medicine kada je, proučavajući kulture stafilokoka, profesor bakteriologije Alexander Fleming uočio da neke plijesni razaraju okolne kolonije bakterija. Po imenu plijesni tvar je nazvana penicilin. Tada započinje novo doba borbe protiv zaraznih bolesti i njihovih uzročnika – mikroba.

Nakon dugogodišnjih istraživanja 1941. godine penicilin je prvi puta primijenjen na čovjeku i tako ušao u povijest kao uspješan lijek koji je spasio tisuće ranjenika tijekom II. svjetskog rata. Slijedila su i otkrića drugih antibiotika, a u današnje vrijeme oni nisu samo produkti gljivica i plijesni, nego i visokom tehnologijom proizvedeni sintetički spojevi koji zauzimaju značajno mjesto u liječenju infektivnih i parazitskih bolesti. Antibiotici su lijekovi koji sprječavaju rast bakterija i primjenjuju se u liječenju bakterijskih infekcija. Antibiotici su korisni, djelotvorni i sigurni lijekovi za određene zdravstvene probleme i značajno su promijenili sudbinu bolesnika oboljelih od različitih bakterijskih infekcija. Argumentirano se često čuju kritike stručnjaka da se zloupotrebljavaju, naime analize potrošnje lijekova pokazuju da se oni zaista koriste prečesto i nekritički. Lako započinje s primjenom antimikrobnih lijekova, primjerice kada su prisutni tek neki simptomi bolesti koje nisu posljedica bakterijske infekcije, kao što su nejasna febrilna stanja (povišena temperatura uzrokovana virusima), ili u svrhu preventive bakterijske infekcije, što je često u dječjoj praksi. Zbog prevelike uporabe antibiotika ugrožena je njihova djelotvornost jer bakterije iz okoliša i u našem tijelu razvijaju otpornost na te lijekove.

Zabrinutost zbog zloupotrebe i neodgovarajućeg korištenja antibiotika, pogotovo kod djece s dišnim infekcijama, izrazile su i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Europska komisija (EC), centri za kontrolu i sprječavanje bolesti, internacionalno Udruženje za razboritu upotrebu antibiotika (APUA) i druge velike organizacije. Znanstenici u jednom britanskom medicinskom časopisu ističu da 85 posto djece s infekcijom uha ne treba antibiotike, a gotovo dva milijuna recepata za antibiotike koji se godišnje izdaju u Velikoj Britaniji za tu tegobu su beskorisni.

Kod djece koja su uzimala antibiotik, u usporedbi s djecom koja nisu, postoji veća vjerojatnost ponavljanja infekcije. Često se antibiotici daju djeci kako bi se umirile zabrinute majke. Prema jednoj studiji, dokazano je da liječnici propisuju antibiotike u 65 posto slučajeva ako ih roditelji očekuju, te u 12 posto ako ih ne očekuju.

Prije nego posegnete za antibiotikom, uzmite u obzir prirodne metode liječenja koje jačaju imunitet i cijelo tijelo, kao što su homeopatija, fitoterapija, kineska medicina i druge.

Božica Ravlić

Objavljeno: 18.11.2015