Udruga je osnovana, uz ostalo, s ciljem:povećavanja informiranosti i senzibiliziranosti javnosti o problematici gluhe populacije te poticanja mladih osoba s oštećenjem sluha na uključivanje u visokoobrazovni sustav

Hrvatska udruga za kreativni razvoj i zaštitu prava (na)gluhih osoba VIDEATUR osnovana je 28. lipnja 2006., kao socijalno-humanitarna, kulturno-prosvjetna, neprofitna organizacija koja okuplja sve osobe oštećena sluha (gluhe i nagluhe), a u svrhu promicanja svih aspekata kvalitetnijeg života osoba oštećena sluha, u ostvarivanju i zaštiti njihovih pojedinačnih i zajedničkih interesa, kao i prava.  Misija udruge je da svakoj osobi/studentu s oštećenjem sluha pruži poboljšanje standarda formalnog obrazovanja/studiranja, poboljšanje standarda življenja osoba s oštećenjem sluha, unapređivanje pomoći kod osobnih i socijalnih problema, otkrivanje potencijala, interesa i talenata svakog pojedinca. Udruga je osnovana, između ostalog, s ciljem:povećavanja razine informiranosti i senzibiliziranosti zajednice, krajnjih korisnika i javnosti o problematici gluhe populacije te poticanja mladih osoba s oštećenjem sluha na uključivanje u visokoobrazovni sustav, kao i poboljšanja uvjeta obrazovanja.
Aktivan tim Udruge čine predsjednica Vanja Jović, mag.art., koordinatorica udruge i član Upravnog odbora Iva Hiršl, mag.rehab.educ., član Upravnog odbora Zorko Baučić, bacc.oec., Svjetlana Mucić, mag.oec., i Lea Hiršl, mag.rehab.educ.

Srušiti predrasude i barijere

Vanja Jović, predsjednica udruge Videatur (uz potporu pravobraniteljice za djecu Mile Jelavić) autorica je  kompleta edukativnih slikovnica o Adamu i Evi, prvih slikovnica u RH koje izravno zadiru u problematiku gluhoće navela je kako  slikovnice možete naći u knjižnicama grada Zagreba, a osim što nude informacije, potiču na razmišljanje, ruše mnoge postojeće predrasude i pojačavaju toleranciju u odnosu na različitosti.

Ove godine, kaže Vanja Jović, izrađen je kalendar "I ja želim znati" u koji su se uključili  mnogi poznati dizajneri.  Matija Vuica, I-gle, Hippy Garden, ENVy Room, Boudoir, Katarina Džale, Zoran Mrvoš i Ivan Ledenko posudili su svoje modne kreacije (na)gluhim djevojkama koje su pozirale pred objektivom Tomislava Može, svi s vjerom u projekt " I ja želim znati" koji omogućuje korištenje daktilografskih i sms usluga (na)gluhim osobama kako u obrazovnom sustavu, tako i u svakodnevici. Uslijed nemogućnosti samostalnog korištenja telefona za obavljanje poziva za osobne potrebe (na)gluhe osobe su prisiljene da zamole uže članove obitelji, prijatelje ili pak nepoznate ljude da to učine u njihovo ime, što katkad dovodi do neugodnih situacija - kada im bliže osobe nisu prisutne, (na)gluhe osobe se osjećaju bespomoćnima, jer se radi o uvjetima sa prekidima komunikacije ili pak uskraćivanjem informacija. Udruga Videatur nudi rješenje zapošljavanjem telefoniste koji je na usluzi (na)gluhim osobama, što uvelike olakšava život (na)gluhih osoba.

Centar podrške osobama oštećena sluha

U ožujku 2013. godine formiran je Centar podrške osobama oštećena sluha koji organizira daktilografsku pomoć osobama sa oštećenjem sluha, koji ne poznaju znakovni jezik ili ga slabo poznaju, u praćenju nastave/tečaja/seminara/sastanaka.
Udruga Videatur pruža prema potrebi psihološko savjetovanje koje provodi dr.sc. Vesna Ivasović, psihologinja s dugogodišnjim iskustvom u radu s gluhom i nagluhom djecom i mladima, predavač na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, osnivač Sekcije za psihologiju osoba s posebnim potrebama te autorica niza stručnih i znanstvenih radova.  Prošla je edukacije kognitivno-bihevioralne terapije, art terapije i psihodrame.

- Ne može se smatrati  da je učenik integriran u sustav obrazovanja ako ide u redovnu školu s ostalim učenicima, a nije u stanju sam pratiti predavanja i uključiti se u nastavu! Stoga je potreban kontinuirani, koordinirani i planski sustav podrške od početka obrazovanja, tj. još od osnovne škole! Slijedom toga  Udruga se uključila u javnu raspravu nacrta prijedloga Pravilnika za osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju, predloživši da se uvede dodatni članak o ispomoći u obliku pomoćnika odgojno-obrazovnog radnika – daktilografa za učenike s oštećenjem sluha, koji na računalu ispisuje tekst izlaganja u stvarnom vremenu u učionicama, tj. obavlja uslugu hvatača bilješki – tumači Iva Hiršl.

Kodeks komuniciranja s (na)gluhim osobama

Usluga daktilografske pomoći se u svijetu pruža od 60-tih godina prošlog stoljeća, a u Hrvatskoj se uspješno provodi u gimnaziji Lucijana Vranjina.
Iva Hiršl,  volonterka Hrvatske udruge za kreativni razvoj i zaštitu prava (na)gluhih osoba, iznijela nam je kodeks komuniciranja s nagluhim osobama te savjete za komunikaciju s gluhima koji imaju male ostatke sluha:
Kodeks komuniciranja s nagluhima koji imaju veće ostatke sluha:
- ne prebrzo govoriti
- artikulirati jasno, ali ne pretjerivati u tome
- govoriti za nijansu sporije nego obično
- ne vikati
- ne govoriti pretiho
- ne mumljati
- govoriti istom visinom i istim tonalitetom glasa kao prema bilo kojoj drugoj osobi
- ne prekrivati rukama usne
- ne okretati leđa dok komunicirate s nagluhom osobom
- paziti da se ne nalazite u bučnoj okolini
- ako želite razgovarati, nije preporučljivo hodati, jer niste licem okrenuti prema osobi s kojom razgovarate, pa vas ona teže razumije
- većina nagluhih ne poznaje znakovni jezik, pa se služe očitavanjem sa usana
- ponovite ako vas nagluha osoba nije razumjela

Savjeti za komunikaciju s gluhima koji imaju male ostatke sluha:
- prvo joj trebate privući pozornost ako joj želite nešto reći, npr. tapšanjem po ramenu, pogotovo ako ste iza nje ili ako je osoba u grupi, a vas ne vidi i ne čuje
- uvijek započeti razgovor s ključnom porukom o čemu će se razgovarati, to olakšava razumijevanje, tj. odmah se stvara kontekst
- paziti da vam lice bude dobro osvijetljeno, okrenuto prema izvoru svjetlosti
- vaše lice treba biti u visini očiju gluhe osobe
- izbjegavati položaj u kojem je direktno svjetlo iza vas, npr. ispred prozora, na taj način je lice u sjeni i to otežava očitavanje s usana
- ako gluha osoba ima prevoditelja znakovnog jezika, obraćajte se isključivo gluhoj osobi, a ne prevoditelju!
- ako vas gluha osobe ne razumije, preformulirajte ono što joj želite reći, tj. koristite u razgovoru kratke rečenice te jednostavne, opće poznate pojmove

Božica Ravlić

Objavljeno: 24.05.2013