PITANJE: S. B. Poštovani, majka sam gluha dječaka koji je inače veseo i zaigran, no problem nam predstavljaju njegove česte prehlade.

 

Uvijek se borim s njim da pije i jede iz straha da će smršavjeti, jer je ionako veoma krhke građe. Ne znam radim li grešku tim prisilnim hranjenjem, ponekad se bojim da će povraćati. Molim vas dajte mi savjet kako se ponašati tijekom prehlada?

ODGOVOR: Kada je dijete prehlađeno i ne može dobro disati većina roditelja ima dilemu s prehranom. S obzirom na to da je nos povezan sa stražnjim dijelom usta, sluz se spušta u grlo, to smanjuje apetit ili čak tjera dijete na povraćanje. Najvažnije je da obroci ne budu preobilni, već male porcije ispunjene potrebnim vitaminima. Kad dijete nema apetit, što je normalno pri povišenoj temperaturi, ne treba ga hraniti na silu jer će to imati više štete nego koristi za njegov oporavak. Nemojte se plašiti i po cijeli dan ga tjerati da jede iz straha da je gladno. Razumijem da mislite da mora više jesti kako bi se izborio sa bolesti, no činjenica je da mu kratkoročna dijeta ne može naškoditi. Budite strpljivi i ne nudite dijete da jede ili pije neposredno nakon ustajanja. Dijete ne smije gladovati, ali tokom prehlade ili gripe treba drugačiju ishranu. Ako dijete ima povišenu temperaturu, prvo je snizite pa potom nahranite dijete.

Prehladu i gripu prati temperatura i dehidracija pa se preporučuje topli čaj sa limunom i medom, limunada, prirodno cijeđeni sokovi, sokovi od rajčice, marelice, čaj od šipka, kompoti. Zimi je poželjno piti i sok od kiselog kupusa koji je veoma bogat C vitaminom, ali se preporučuje djeci starijoj od 3 godine. Važnu ulogu u ishrani bolesne djece imaju i mliječni proizvodi (jogurt, kefir, sir) koji su lako probavljivi, pa utiču na normalizaciju crijevne mikroflore i jačanje apetita. Za glavni obrok pripremajte kašasta jela ili namirnice usitnite kako bi bile lakše za gutanje.
Tajna je u obrocima voća i povrća kako biste djetetu obezbijedili najjače oružje - vitamine i minerale! Prevencija je zelena, špinat, male raznobojne i hrskave svežnjeve sirovog povrća. Komadiće voće nudite kao da se radi o bombonima, ne zaboravite bundevu jer je slatkasta. Ponudite štapiće mrkve, izvore vitamina C (agrumi, kivi), vitamina A kojeg organizam proizvodi od betakarotena iz voća i povrća žuto-narandžaste boje, uvedite minerale i oligoelemente na velika vrata, posebno cink, željezo, bakar, pa neka se u ponudi nađu sjemenke suncokreta i tikve, suho voće - orasi, lješnjaci, kikiriki, bademi. Vašem mališi hranu dajte iz šarenih tanjirića i zdjelica, a napitke ponudite iz zanimljivih šalica. Sve će vam to olakšati hranjenje bolesnog djeteta.

Hranu koja izaziva gađenje ili je dijete iz bilo kog razloga odbija, treba izbjegavati. Zaboravite na slatkiše, masno meso i peciva, koji zahtevaju mnogo energije za probavu. Trebalo bi izbegavati i jaja, punomasne sireve, suhomesnate prerađevine, goveđe i svinjsko meso i jela čija probava je dugotrajna. Potrebno je i znatno smanjiti upotrebu masti životinjskog porekla, a povećati unos nerafiniranih biljnih masti (maslinovo i druga hladno cijeđena biljna ulja) koje imaju važnu ulogu u razmijeni materija.

Djeca, posebno ona u školi i vrtiću, u prosjeku imaju 5 do 10 prehlada godišnje i svaka od njih u prosjeku traje 7 do 10 dana. Roditelji koji su bolesni, posebno od virusnih infekcija koje se inače brzo šire - ne kuhajte za svoju obitelj. Sve što dirate, probate ili pomirišete u kuhinji, postaje izvor infekcije. Bolest se može proširiti na cijelu obitelj tijekom noći i kuhinja može biti mjesto širenja infekcije.
In Portal

Objavljeno: 21.04.2015