PITANJE: O.J. (58) Poštovani, na bolovanju sam od 2010. godine kada sam operirala kralježnicu. Nakon liječničke komisije u Tvrtkovoj utvrđeno mi je 80-postotno tjelesno oštećenje na kralježnici i 30 posto na nogu koju sam slomila u zglobu. Mogu hodati na kraćim relacijama, krećem se u invalidskim kolicima.

Inkontinentna sam i imam dijagnozu parapareza spastica. Na zadnjem pregledu u Tvrtkovoj predložili su mi invalidsku mirovinu od nula kuna! Što da radim i kome se mogu obratiti za savjet i rješenje? Koja su moja prava? Za dva tjedna mi ističe bolovanje, što nakon toga? Imam li pravo na doplatak za pomoć i njegu druge osobe?

ODGOVOR: Poštovana O. J. u odgovoru su Vam sukladno zakonskim odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju glede ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu i Zakona o socijalnom osiguranju o pravu na doplatak za pomoć i njegu pobliže opisana Vaša prava te postupak njihova ostvarivanja propisan navedenim zakonima..
Da bi osiguranik mogao ostvariti pravo na invalidsku mirovinu moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti,a to su : postojanje invalidnosti i uvjet staža. Pravo na invalidsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju ima osiguranik, ako je invalidnost nastala zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina života i ako mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka. Zakon razlikuje opću i profesionalnu nesposobnost za rad. Invalidnost postoji kada je kod osiguranika, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravome osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti (profesionalna nesposobnost za rad).

Pravo na doplatak za pomoć i njegu može se priznati u punom ili smanjenom iznosu, ovisno o tome postoji li prijeka potreba pomoći i njege druge osobe u punom ili smanjenom opsegu

Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad osiguranika obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima. Kada je kod osiguranika utvrđena profesionalna nesposobnost za rad, utvrđuje se preostala radna sposobnost ako se, s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost, može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugom poslu. Invalidnost postoji i kada kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju, koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak sposobnosti za rad (opća nesposobnost za rad). Kao radni vijek uzima se broj punih godina od dana kada je osiguranik navršio 20 godina života do dana nastanka invalidnosti. Postupak se pokreće u povodu prijedloga za ocjenu radne sposobnosti izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite, ako se radi o zaposlenoj osobi, odnosno osobi sa svojstvom osiguranika ili na zahtjev stranke, ako je osoba nezaposlena, odnosno u trenutku podnošenja zahtjeva nema svojstvo osiguranika. Cjelokupnu medicinsku dokumentaciju priprema liječnik osiguranika koju, zajedno sa svojim mišljenjem, dostavlja Zavodu za mirovinsko osiguranje radi vještačenja invalidnosti.
Prema Zakonu o socijalnoj skrbi doplatak za pomoć i njegu je novčana potpora namijenjena osobi koja ne može sama udovoljiti osnovnim životnim potrebama uslijed čega joj je prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe u organiziranju prehrane, pripremi i uzimanju obroka, nabavci namirnica, čišćenju i pospremanju stana, oblačenju i svlačenju, održavanju osobne higijene, kao i obavljanju drugih osnovnih životnih potreba. Pravo na doplatak za pomoć i njegu ima osoba koja nema sklopljen ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju te prosječni mjesečni prihod osobe ako je samac ne prelazi iznos od 250% osnovice , odnosno ako prosječni mjesečni prihod članova njezine obitelji ne prelazi iznos od 200% osnovice u prethodna tri mjeseca prije mjeseca u kojem je podnesen zahtjev, odnosno pokrenut postupak po službenoj dužnosti, i ako doplatak za pomoć i njegu ne može ostvariti po drugoj osnovi. Osnovicu na temelju koje se utvrđuje iznos doplatka za pomoć i njegu utvrđuje Vlada Republike Hrvatske u iznosu koji ne može biti manji od 22,5 % mjesečnog iznosa relativne linije siromaštva za samačko kućanstvo. Mjesečni iznos relativne linije siromaštva za samačko kućanstvo utvrđuje se u visini jedne dvanaestine godišnjeg iznosa relativne linije siromaštva koji objavljuje Državni zavod za statistiku. U Hrvatskoj, relativna linija siromaštva iznosi 2.225,25 kn. Pravo na doplatak za pomoć i njegu priznaje centar za socijalnu skrb s danom podnošenja zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti. Pravo na doplatak za pomoć i njegu može se priznati u punom ili smanjenom iznosu, ovisno o tome postoji li prijeka potreba pomoći i njege druge osobe u punom ili smanjenom opsegu. Pravo na doplatak za pomoć i njegu u punom iznosu ima: osoba s težim invaliditetom, osoba s težim promjenama u zdravstvenom stanju, slijepa, gluha i gluhoslijepa osoba koja nije osamostaljena za samostalni život i rad. Pravo na doplatak za pomoć i njegu u smanjenom iznosu ima: slijepa, gluha i gluhoslijepa osoba koja je osposobljena za samostalan život i rad i osoba potpuno lišena poslovne sposobnosti.

Lea Puljčan, Pravna klinika u Zagrebu

Objavljeno: 14.05.2013