Cilj akcije: što ranije prepoznavanje opasne bolesti celijakije, širenje znanja o simptomima, dijagnostičkim postupcima i njenom liječenju, sprječavanje njenih brojnih i životno opasnih posljedica, unaprjeđenje tretmana bolesti, održanje i zaštita zdravlja oboljelih, štednja novca zdravstva i pojedinaca

Hrvatsko društvo za celijakliju upozorava na brojne posljedice celijaklije održavanjem Tjedna svjesnosti o celijakliji od 13. do 19. svibnja: "Celijaklija – neprepoznat javnozdravstveni problem".
Članice Europske asocijacije oboljelih od celijaklije (AOECS) obilježava ove godine Međunarodni dan celijaklije 18. svibnja.
Cilj: što ranije i češće prepoznavanje opasne bolesti celijakije, širenje znanja o simptomima, dijagnostičkim postupcima i njenom liječenju, sprječavanje njenih brojnih i životno opasnih posljedica, unaprjeđenje tretmana bolesti, održanje i zaštita zdravlja oboljelih, štednja novca zdravstva i pojedinaca!

Poticanje rasprave u javnosti

Hrvatsko društvo za celijakiju potiče raspravu u javnosti, znanstvenoj zajednici, zdravstvenim organizacijama i institucijama kao i industriji koja proizvodi hranu.
Simpozij o celijakiji održat će se u Hrvatskom liječničkom zboru, Šubićeva 9, 13. svibnja u 17 sati u organizaciji Hrvatskog društva za celijakiju, Hrvatskog gastroenterološkog društva i Hrvatskog društva za kliničku prehranu u organizaciji Gradskog ureda za zdravstvo i branitelje u suradnji s Hrvatskim društvom za celijakiju pod nazivom "Celijakija - neprepoznat javnozdravstveni problem", najavila je Silvija Čuković Čavka sa Zavoda za gastroenterologiju KBC-a Zagreb. Upozorila je da je 80 posto celijakije neprepoznato, pa je izuzetno važna edukacija medicinara ali i javnosti. Celijakija je najčešća kronična bolest crijeva i u odrasloj dobi je često povezana s nastankom malignih bolesti, a u dječoj uz proljeve, povraćanje i zastoj u rastu. Dijagnoza se često postavlja gotovo 10 godina nakon pojave simptoma, jer ima vrlo različite pojavne oblike, a terapija je dosljedna bezglutenska prehrana, kazala je.

Radionica za bezglutenski kruh

U Celiko centru 15. svibnja od 17 sati radionica izrade bezglutenskih namirnica (kruh, kolači). Predsjednica Hrvatskog društva za celijakiju Ružica Lah upozorila je da je celijakija "okidač" brojnih drugih bolesti te da se njezinom prevencijom i one preveniraju. Najavila je da će se u sklopu Tjedna svjesnosti o celijakiji u petak 17. svibnja u Celiko centru u Tomašićevoj ulici 10 od 10 do 16 sati građani moći testirati na celijakiju.

18. svibnja - Međunarodni dan celijakije 

Od 11 sati druženje s roštiljadom bez glutena na Jarunu (sjenice iza ograđenog bazena na jezeru). Pozivaju javnost da se prijavi za roštiljanje i zabavno-sportski program na otvorenom pod motom „Zdrava prehrana bez glutena„

Celijakija (naziva se i sindrom malapsorpcije ili glutenska enteropatija)  je nepodnošljivost organizma na gluten - bjelančevinu koje ima u žitaricama pšenici, raži, ječmu i zobi. Posljedica je tipična glutenska enteropatija (preosjetljivost na gluten) koja se manifestira kod nekih osoba i izaziva teško oštećenje sluznice tankog crijeva, zbog čega je umanjena resorpcija hrane. Kada je tolerancija na gluten ograničena, tijelo stvara antitijela tj. stvara svoje molekule, anti-gliadin antitijela, koja napadaju molekule glutena. Na taj način dolazi do oštećenja sluznice tankog crijeva i uništenja crijevnih resica. Posljedica je malapsorpcija tj. otežana i smanjena apsorpcija hranjivih tvari.
Simptomi bolesti najjasniji su kod male djece gdje se javljaju nekoliko mjeseci nakon uvođenja žitarica u prehranu dojenčadi. Javljaju se simptomi koji ukazuju na problem u trbuhu: učestalo povraćanje, napuhnutost, kroničan proljev, pothranjenost, umor, slabost, gubitak apetita, nerazjašnjena anemija (nedostatak željeza). Ako se bolest ne prepozna u dojenačkoj dobi kasnije se kod djece vidi zastoj u rastu(smanjeno lučenje hormona rasta).
Većina bolesnika u odrasloj dobi nema vidljivih tegoba probavnog sustava, već se bolest manifestira simptomima kao što su opća slabost i iscrpljenost, psihički poremećaji, depresija, anksioznost, anemija, promijene na koži, dermatitis, osteoporoza, artritis, migrena, epilepsija, neuromuskulatorni poremećaji, jetreni poremećaji, malaksalost, povišeni jetreni enzimi, neplodnost, napuhnutost i konstipacija.
Dijagnoza se donosi pretragom krvi na specifična protutijela glutena. Kod pozitivnog testa radi se biopsija sluznice tankog crijeva kako bi se vidjeli razmjeri oštećenja.

Bezglutenska dijeta

Celijakija je neizlječiva bolest, čiji simptomi se mogu povući samo dosljednim provođenjem bezglutenske dijete koje se treba pridržavati cijeli život. Oboljeli mogu konzumirati prirodno bezglutenske namirnice i specijalne bezglutenske dijetetske namirnice. Uvjetno prikladne namirnice su jednostavne industrijske prerađevine bez dodatka, namirnice za široku potrošnju s oznakom ne sadrži gluten, te analizirane namirnice.  Kako u prehrani djece i odraslih ne smijemo koristiti proizvode od pšeničnog brašna kao i drugih žitarica koristimo kruh i ostale prehrambene artikle  koji sadrže kukuruzno ili rižino brašno.
Kada celijakija nije dijagnosticirana na vrijeme ili se unatoč dijagnozi ne poštuje bezglutenska prehrana dolazi do ozbiljnih posljedica kao što su nizak rast, slabokrvnost, oštećenja zubi, sterilitet, mišićna slabost, osteoporoza, karcinom crijeva, limfom tankog crijeva.
Gluten je prisutan u gotovo svim industrijskim proizvodima, poseban problem i tamo gdje ga ne očekujemo tj u lijekovima, pasti za zube, začinima, kozmetičkim proizvodima.
Usprkos sve boljem poznavanju bolesti, procjenjuje se da se samo 3% oboljelih od celijaklije pravilno liječi, dok na 1 prepoznatog oboljelog dolazi 7 neprepoznatih bolesnika. Prosječno vrijeme od nastanka simptoma do donošenja dijagnoze iznosi 11 godina.

Božica Ravlić

Objavljeno: 13.05.2013