Vlada je izradila i prijedlog Zakona o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba čime se potvrđuje hrvatski nacionalni znakovni jezik i pravo gluhih i gluhoslijepih osoba da isti koriste kao primarni jezik

Milanka Opačić, ministrica socijalne politike i mladih

Donošenje novog Zakona o socijalnoj skrbi i Obiteljskog zakona, provedba niz projekta vezanih za deinstitucionalizaciju, izrada Strategije borbe protiv siromaštva koju je usvojio Sabor te inicijativa za oprost dugova do 10 tisuća kuna najjugroženijim kategorijama hrvatskih građana obilježili su rad Ministarstva socijalne politike i mladih u ovoj godini.

Nakon što je 1. siječnja na snagu stupio novi Zakon o socijalnoj skrbi uveden je institut zajamčene minimalne naknade koja može iznositi najviše 2900 kuna, a čija je osnovna značajka spriječiti ekstremno siromaštvo i održati socijalnu integraciju. Pravo na tu naknadu imaju svi građani čiji prihodi nisu dovoljni za život, a nemaju imovinu za prodaju ili najam.

U sve centre za socijalnu skrb implementirana je informatička aplikacija koja, putem OIB-a omogućava razmjenu podataka s drugim sustavima što omogućava uvid u sve prihode i većim dijelom imovinu korisnika socijalnih naknada.

Novim Obiteljskim zakonom, koji je stupio na snagu 1. rujna, uspostavljen je institut obiteljske medijacije kojom se pri razvodu braka roditeljima omogućava lakše donošenje plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi u skladu s najboljim interesom djeteta. Prilikom određivanja visine uzdržavanja roditelji se mogu koristiti tablicama o prosječnim potrebama djeteta koje će Ministarstvo objavljivati svake godine.

Novi zakon naišao je na brojne kritike dijela stručnjaka i nevladinih udruga koje se bave zaštitom prava žena i djece. Ocijenili su da će proizvesti niz pravnih nejasnoća u postupcima razvoda braka, odnosno da nedovoljno štiti djecu i žene u brakorazvodnoj parnici. Po usvajanju u Saboru, skupina građana Ustavnom sudu je uputila zahtijev za ocjenom njegove ustavnosti obrazlažući da nije jasno koje odredbe stupaju odmah na snagu, a koje 1. rujna, te da su po njima na snazi dva Obiteljska zakona - stari i novi.

Početkom rujna na snagu je stupio i novi Zakon o privremenom uzdržavanju kojim se prvi put cjelovito uređuje područje privremenog uzdržavanja djece, kao institut zaštite djetetovog zakonskog prava na uzdržavanje. Time će se spriječiti manipulacije jednog od roditelja koji su djelomičnim uplatama od samo nekoliko kuna mogli uskratiti djetetu pravo na privremeno uzdržavanje.

U javnim su raspravama iznijeti podaci da više od polovice roditelja ne plaća alimentaciju. To je potkrijepljeno podatkom da je u 2013. doneseno 3356 odluka o uzdržavanju djece, a 2470 o privremenom uzdržavanju.

Kvotno zapošljavanje osoba s invaliditetom

Početkom godine usvojen je i Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, po kojem od početka iduće godine na snagu stupa obveza svih poslodavaca koji imaju više od 20 radnika na kvotno zapošljavanje osoba s invaliditetom. Ako poslodavac ne može zaposliti takvu osobu, predviđena je mogućnost korištenja zamjenske kvote, kao što je plaćanje 30 posto minimalne plaće za svaku nezaposlenu osobu s invaliditetom, organiziranje mentorstva, naukovanja i slično.

Vlada je izradila i prijedlog Zakona o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba čime se potvrđuje hrvatski nacionalni znakovni jezik i pravo gluhih i gluhoslijepih osoba da isti koriste kao primarni jezik. To podrazumijeva priznavanje prava korištenja znakovnog jezika i ostalih sustava komunikacije u svim područjima života gluhe i gluhoslijepe osobe kao što su odgoj i obrazovanje, zaštita zdravlja, kulturna događanja i sl.

Ministarstvo socijalne politike i mladih ove je jeseni izradilo novi nacrt Zakona o humanitarnoj pomoći i uputilo ga u javnu raspravu. Posljedica je to važećeg zakona koji je zbog nedorečenosti iznjedrio aferu roditelja preminule djevojčice Nore Šitum za čije se liječenje skupljala humanitarna pomoć i Udruge "Hrabro dijete" koja je akciju organizirala. Roditelji su tvrdili da je novac skupljen za njihovo dijete i da ga imaju pravo naslijediti, te Udrugu optužili da ga je potrošila. Sve je završilo na sudu koji je presudio da je skupljeni novac vlasništvo Udruge, a ne roditelja. Novi bi zakon spriječio takve situacije i osigurao transparentnost u prikupljanju, pružanju i korištenju humanitarne pomoći. Zakon bi trebao biti donešen početkom iduće godine.

Strategija borbe protiv siromaštva

Ministarstvo je radilo i na izradi Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti do 2020. kojoj je cilj osigurati minimalni standard najugroženijem dijelu društva. Podaci Državnog zavoda za statistiku o stanju siromaštva pokazuju da 15,4 posto Hrvata živi u uvjetima teške materijalne oskudice i ne može zadovoljiti temeljne životne potrebe. Siromaštvo je termin koji se najčešće koristi za nedostatak osnovnih uvjeta za život. Biti siromašan znači ne imati dovoljno novaca (ili nekih drugih sredstava) za osnovne ljudske potrebe kao što su hrana, piće i dom. U Hrvatskoj je siromašan svaki peti građanin. Najviše su ugrožena kućanstva s dohotkom od 2.100 kuna. Po hrvatskim parametrima u riziku od siromaštva je samac koji zaradi 24.122 kune na godinu, odnosno kućanstvo koje zaradi ukupno 50.656 kuna.

Strategija sadržava niz aktivnosti i programa s trogodišnjim rokovima provedbe.

Među aktivnostima za spriječavanje siromaštva je i najavljeni i već gotovo dogovoren oprost duga građanima koji su dužni manje od 10.000 kuna dulje od godinu dana, a koji su zbog tih dugova i pod ovrhama. Riječ je o 70-tak tisuća dužnika, koji spadaju u kategorije umirovljenika, nezaposlenih i onih koji su korisnici zajamčene minimalne naknade, dakle korisnici socijalne pomoći. Država im je odlučila oprostiti, a u pregovorima su na to pristale, banke, gradovi, HEP, a još uvijek dogovor nije postignut s teleoperaterima. Ukoliko se to ne dogodi iz Vlade su najavili mogućnost donošenja zakona kojim bi se taj dug zamrznuo na određeno vrijeme.

U Zagrebu je u ožujku ove godine osnovana nacionalna Hrvatska mreža protiv siromaštva, nevladina organizacija koja okuplja pravne i fizičke osobe.

Inače godišnji proračun Ministarstva socijalne politike i mladih iznosio je oko 6,2 milijarde kuna. Prema podacima Ministarstva neki od oblika socijalne naknade koristi oko 350 tisuća hrvatskih građana.

U ovoj je godini ubrzan proces transformacije i deinstitucionalizacije domova za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, s poremećajima u ponašanju i osoba s mentalnim teškoćama. Nakon procjene stručnjaka te osobe napuštaju institucije i počinju život u zajednici uz stručnu podršku, kao najprimjereniji i najhumaniji oblik života te temeljno ljudsko pravo.

Država je osigurala 35 stanova, dok za preostale podmiruje troškove najma.

Od 1997. do siječnja 2012. život u organiziranom stanovanju započelo je 308 korisnika, dok je u zadnje tri godine u isti program, do listopada ove godine, bilo uključeno 397 dojučerašnjih korisnika domova. Pojedini domovi se zatvaraju ili transformiraju u centre koji pružaju usluge savjetovanja i pomoći.

Hina
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Objavljeno: 27.12.2014