Zdravlje na stolu: Mediteranskom prehranom protiv srčanog i moždanog udara

Mediteranska prehrana ili sredozemna dijeta se sastoji od skupine vještina, znanja i običaja koji povezuju krajolik s trpezom, uključujući način uzgoja usjeva, žetve, ribolova, konzerviranja hrane, njezine obrade i priprave, a ponegdje i način njezine konzumacije

 

Istraživanja koja su proveli britanski znanstvenici pokazala su da je mediteranska prehrana u borbi protiv pretilosti učinkovitija od običnog ograničavanja unosa kalorija.

Britanski Postgraduate Medical Journal piše kako mediteranska prehrana može već u roku od nekoliko mjeseci smanjiti rizik od srčanog i moždanog udara, a glede dugoročnog pozitivnog učinka na tjelesnu masu nadmašuje dijete koje ograničavaju unos masnoća.

Mediteranska prehrana se pokazala iznimno učinkovitom kod smanjenja rizika od smrti za osobe koje su doživjele srčani udar, dodaju stručnjaci iz Academy of Medical Royal Colleges.

Mediteranska prehrana ili sredozemna dijeta se sastoji od skupine vještina, znanja i običaja koji povezuju krajolik s trpezom, uključujući način uzgoja usjeva, žetve, ribolova, konzerviranja hrane, njezine obrade i priprave, a ponegdje i način njezine konzumacije. Mediteransku prehranu odlikuje nutricionistički model koji se na području Sredozemlja sačuvao stoljećima, a koji sadrži uglavnom maslinovo ulje, žitarice i mahunarke, svježe ili sušeno povrće, umjerene količine ribe, mliječnih proizvoda i mesa, te razne priloge i začine, uz pratnju vina ili infuzija, uvijek poštujući uvjerenja svake zajednice.

Mediteranska dijeta čini mnogo više od same hrane. Ona promovira društvenu interakciju jer je objed u društvu temelj društvenih običaja i svečanosti. Uz nju je nastalo i razvilo se raznoliko znanje, pjesme, uvjerenja, predaje i legende. Ovaj sustav je ukorijenjen u velikom poštivanju područja i njegove bio raznolikosti, te osigurava zaštitu i razvoj tradicionalnih aktivnosti i obrta povezanih s ribarstvom i poljoprivredom sredozemnih zajednica kao što su Soria u Španjolskoj, Koroni u Grčkoj, Cilento u Italiji i Chefchaouen u Maroku, koji su tek neki od mnogih. Zbog toga je mediteranska prehrana upisana kao UNESCO-va nematerijalna svjetska baština ove četiri zemlje.

Također, žene imaju posebno presudnu ulogu u prijenosu stručnosti i znanja određenih rituala, narodnih izričaja i slavlja, kao i u očuvanju mnogih tehnika.

Marko Damjanović

 

 

Povezane vijesti