Zadruga Martinov plašt: Naš model za zapošljavanje osoba s invaliditetom
"Kako zaduga neprestano stremi višem i boljem, tako je aktualni cilj kojem stremimo putem bespovratnih sredstava osigurati nekoliko radnih mjesta i zaposliti teže zapošljive kategorije društva, u koje spadaju i osobe s invaliditetom", kaže Anđelka Bunić, predsjednica Zadruge 'Martinov plašt'
Rijetko što kao nezaposlenost udara na dostojanstvo čovjeka.
Čovjek radi kako bi osigurao egzistenciju, radi kako bi opstao. Čovjek se radom samopotvrđuje, iskazuje samom sebi i drugima svoju sposobnost i vrijednost. Čovjek radom zaslužuje priznanje i poštovanje. Čovjek je stvoren kako bi stvarao i u svom stvaranju uživao.
Bez svega toga, čovjek ostaje bez važnog dijela svoje biti.
Socijalno uslužna zadruga 'Martinov plašt', osnovana radi skrbi o marginaliziranim (ranjivim) skupinama društva, svakodnevno se susreće s problematikom nezaposlenih. Mnogi, u potrazi za zaposlenjem, pokucaju i na njezina vrata.
Što im zadruga može ponuditi i što im nudi, upitali smo upraviteljicu Anđelku Bunić:
"Svjesni kako nezaposlenost, naročito ona dugotrajnija, snažno udara na samopouzdanje, samopoštovanje i dostojanstvo čovjeka, najprije potičemo nezaposlene da se uključe u psihosocijalno osnaživanje koje zadruga provodi kao redovitu aktivnost. Također, organiziramo interne edukacije s temama socijalnog poduzetništva, osvješćivanja kreativnog potencijala pojedinca, koji svaki čovjek posjeduje...
Zadruga nije poslodavac u onom klasičnom smislu, jer nema svojih sredstava s kojima bi mogla osigurati plaće za zaposlene, ali kod svakog pojedinca stvara i razvija unutarnje predispozicije za zapošljavanje, što je također veoma važno. Vidjeli smo to na mnogim primjerima, kad su, nakon što su kod nas provele neko vrijeme, do tada nezaposlene osobe uspijevale naći zaposlenje, odlučile pokrenuti vlastiti posao, i slično.
Ipak, ono što zadruga može, organiziranje je Javnog rada, preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), te smo na taj način, u radnom odnosu na određeno vrijeme, do sada imali nekoliko osoba (liječena ovisnica, osoba s invaliditetom, dugotrajno nezaposlena osoba, osoba iznad 50 godina starosti). S tom mjerom nastavljamo i dalje.
Trenutno je na snazi zakonska mjera da se 100-postotno financiranje Javnog rada odobrava samo za osobe s invaliditetom.
Anđelka Bunić, predsjednica Zadruge 'Martinov plašt'
Kako zaduga neprestano stremi višem i boljem, tako je aktualni cilj kojem stremimo putem bespovratnih sredstava osigurati nekoliko radnih mjesta i zaposliti teže zapošljive kategorije društva, u koje spadaju i osobe s invaliditetom.
Do sada, zadruga je organizirala i rad za opće dobro za dvojicu osuđenika kojima je on izrečen kao alternativna mjera, umjesto kazne zatvora. I tu se radilo o liječenim ovisnicima. Također potičemo i volonterstvo te u zadruzi uvijek imamo po nekoliko volontera", kaže prof. def. Anđelka Bunić.
Koje opcije, osim tzv. klasičnog zaposlenja, nezaposlenima općenito stoje na raspolaganju? Nažalost, kako tumači Anđelka Bunić, veliki broj nezaposlenih pribjegava radu na crno, jer se tako izbjegava plaćanje doprinosa.
"Kao alternativu radu na crno mogla bih istaknuti rad po Ugovoru o djelu, no on je vrlo nepovoljan za izvršitelja poslova, jer se zarađeni iznos, upravo zbog svih zakonom određenih davanja, na kraju prepolovi na pola. Nikome nije u interesu tako raditi.
Uz to, po Ugovoru o djelu se ne mogu raditi poslovi koji imaju stalni karakter, nego povremeni, ciljani.
Tako ispada da zakonodavac, suženim opcijama zakonskih oblika rada, sam generira rad na crno. Mislim da bi se postojeći zakonski oblici rada trebali maksimalno rasteretiti od razno-raznih davanja iz plaće ili podignuti cijena sata rada, dakle, radu dati pripadajuću vrijednost", kategorična je predsjednica 'Martinova plašta'.
Ni situacija sa zapošljavanjem osoba s invaliditetom na tzv. otvorenom tržištu rada nije ništa bolja. Kod zabrinjavajuće visokog broja nezaposlenih osoba, naime, teško je očekivati da će zapošljavanje osoba s invaliditetom biti zadovoljavajuće.
"Kako znamo, usprkos zakonskoj obvezi poslodavaca o zapošljavanju osoba s invaliditetom, u praksi se ta obveza zanemaruje. Kako bi se tome stalo na kraj, novim Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, od 1. siječnja 2015. obveza zapošljavanja osoba s invaliditetom širi se i na realni sektor, te će svaki poslodavac koji ima više od 20 zaposlenih, prema određenoj kvoti, morati zaposliti i osobu/e s invaliditetom ili se odlučiti za neku od zamjenskih mjera. Ukoliko zanemari tu obvezu, bit će novčano, mjesečno penaliziran", kaže Anđelka Bunić.
Zakon je lako donijeti, no u provedbi istog potrebno je puno toga napraviti kako on ne bi bio 'mrtvo slovo na papiru'. Jedna od velikih prepreka je mobilnost osoba koje su u invalidskim kolicima.
Brine li itko o toj barijeri koja je za mnoge osobe s invaliditetom nepremostiva?
"Smatram kako će pri provođenju novih zakonskih odredaba u djelo trebati puno raditi na senzibiliziranju poslodavaca za zapošljavanje osoba s invaliditetom, te pružiti pomoć i podršku, kako osobama s invaliditetom, tako i poslodavcima."
U vezi s novitetima oko zapošljavanja osoba s invaliditetom i zamjenskim mjerama za koje se mogu odlučiti, poslodavci se mogu obratiti Zadruzi Martinov plašt, o kojoj više informacija i kontakte mogu naći na stranici www.martinov-plast.hr.
Osobama s invaliditetom, kao i svima ostalima, ukoliko imaju kakvu dobru ideju i poslovni plan, stoji na raspolaganju samozapošljavanje. Informacije o samozapošljavanju mogu se naći na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
"U zadnje vrijeme, kod nas se sve više govori o socijalnom (društvenom) poduzetništvu i otvaranju socijalnih poduzeća, kao dobrog načina za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Socijalno (društveno) poduzeće je ono koje u većinskom broju ima zaposlene osobe s invaliditetom, ili koje svoje djelovanje stavlja u funkciju poboljšavanja kvalitete života ranjivih skupina, rješavajući neki društveni problem.
Takva poduzeća nisu primarno orijentirana na stvaranje dobiti, već na stvaranje dodane vrijednosti u društvu, a ako i posluju s dobiti, onda tu dobit reinvestiraju u razvoj i nove projekte. I naša zadruga intenzivno radi na stvaranju uvjeta za osnivanje jednog takvog poduzeća", najavljuje Anđelka Bunić.
In Portal
Objavljeno: 17.11.2014