U Hrvatskoj od reumatoidnog artritisa boluje 50.000 osoba. Riječ je o bolesti koja se ne ograničava samo na zglobove, već se može proširiti i na unutarnje organe

 

Reumatski artritis teška je, kronična, upalna bolest vezivnog tkiva koja se najviše očituje na zglobovima. Procjenjuje se da danas u Europi od reumatskih bolesti boluje više od 300 milijuna ljudi, od čega više od tri milijuna boluje od reumatoidnog artritisa. U Hrvatskoj od reumatoidnog artritisa boluje 50.000 osoba.

Zbog toga je Svjetska zdravstvena organizacija ovo desetljeće proglasila 'Desetljećem kostiju i zglobova' u sklopu kojeg se 12. listopada obilježava i Svjetski dan borbe protiv reumatskog artritisa.
Reumatoidski artritis je bolest sustava; bolest se ne ograniči samo na zglobove, već se može proširiti i na unutarnje organe kao što su srce, pluća, oči, živčani i krvožilni sustav. Pacijenti tada ne pate samo od tegoba sa zglobovima, već i od popratnih općenitih simptoma poput anemije, umora i nedostatka energije.

 Stvarni razlozi oboljenja još nisu točno poznati. Pojava reumatoidnog artritisa često je povezana sa bakterijskom infekcijom, te fizičkim ili emocionalnim stresom, pa čak i lošom prehranom. Istraživanja su utvrdila vezu između pojave bolesti i antigena tkivne podudarnosti HLADR1 i DR4. Utvrđeno je da su između 60 i 80 posto oboljelih od reumatoidnog artritisa nosioci tih antigena. Kod 10 posto pacijenata može se dokazati genetski faktor kod pojave bolesti. Neki virusi i bakterije se također dovode u vezu s bolešću, ali se na tom području očekuje još istraživanja. Prehrana, stres, trauma, klima i slično nisu dokazano povezani sa bolešću, ali se smatra da mogu biti okidač. Većina znanstvenika pretpostavlja da se radi o poremećaju imunološkog sustava. Budući da žene od te bolesti obole puno češće od muškaraca, neki smatraju da izvjesni utjecaj na tu bolest imaju i hormoni. Ova upalna bolest najčešće zahvaća zglobove šaka i stopala te vrlo brzo dovodi do radne i funkcionalne nesposobnosti, a uglavnom se javlja u dobi između 20. i 40. godine života.

Jako je važno prepoznati tu bolest što prije kako bi se mogla zaustaviti ili što je moguće više usporiti, jer uništenje zglobova odvija se ubrzano u prve dvije godine bolesti. Konzekventnom terapijom moguće je čak i u naprednim stadijima postići poboljšanje funkcije. Zapravo, još i danas dugo traje (prođu i godine) dok se ne dijagnosticira reumatski artritis. Prema podacima Njemačke lige za zaštitu od reume, u 80 posto slučajeva posljedične štete se izbjegnu ako se s terapijom počne u ranom stadiju.

Važnu ulogu u liječenju ima rehabilitacijski tim, ali i zdrav način života koji potiče organizam da se sam bori protiv te opake bolesti.

Treba jesti biljnu hranu bogatu željezom (brokula, kelj, prokulica, cvjetača, grašak) te namirnice bogate sumporom koji je neophodan za izgradnju hrskavice, vezivnog tkiva i kostiju te pomaže pri apsorpciji kalcija (šparoge, jaja, češnjak i luk). Preporuča se lisnato povrće, svježe voće, žitarice punog zrna, smeđa riža, te svježi ananas koji sadrži enzim bromelain, koji djeluje na smanjenje upale.
Treba smanjiti unos mliječnih proizvoda i crvenog mesa jer oni sadrže masti, a i zakiseljavaju krv, zatim izbjegavati i citruse, kofein, sol, duhan i sve što sadrži bijeli šećer te hranu koja sadrži mnogo solanina (paprike, patlidžani, rajčice i bijeli krumpir).
Oboljelima od artritisa preporučuje se provoditi dosta vremena na svježem zraku i suncu.

Cilj liječenja reumatskih bolesti je kontrola imunološkog odgovora, smanjenje bolova i povećanja pokretljivosti zgloba. Iako su biološki lijekovi koji čuvaju površine zglobova i pomažu vraćanju radne sposobnosti registrirani i kod nas, nedostupni su bolesnicima zbog visoke cijene i relativno niskih proračuna klinika i zavoda.

Božica Ravlić 

Objavljeno: 12.10.2014