Iznenadna smrt glumca Robina Williamsa, koji je počinio samoubojstvo, šokirala je svjetsku javnost. U posljednjih nekoliko dana nerijetko se moglo čuti pitanje: 'Kako je jedna naoko vesela osoba mogla učiniti takvo što?' Pitanje je to koje proizlazi iz samo jednog od mnogobrojnih mitova o depresiji, jednoj od najučestalijih te ujedno i najmisterioznijih bolesti današnjice od koje je bolovao i slavni glumac. Ovdje navodimo osam najučestalijih. 

 

Mit 1: Depresija je samo ekstreman oblik tuge
Ljudi često uobičavaju reći, kada je netko jako tužan – recimo, zato jer mu je preminuo blizak član obitelji ili zato jer je ostao bez posla – da je 'depresivan'. Na ovakav način definirati depresiju je pogrešno. Naime, kada bi to doista bilo tako vrijedila bi ona 'vrijeme liječi sve rane' i većina ljudi bi se s vremenom počela osjećati bolje. No nije tako. Depresija je osjećaj tuge ili beznađa koji čovjeka muči čitavo vrijeme, bez nekog posebno vidljivog razloga. Većina ljudi s depresijom pati od vrlo slabe ili nikakve motivacije i nedostatka energije te ima ozbiljnih problema sa spavanjem. Sve to ne traje samo nekoliko prolaznih dana već tjednima, a često i mjesecima, bez naziranja kraja.

Mit 2: Depresija nije ništa drugo nego 'padanje u bed' i to je samo normalan dio života
Reći da depresija nije ništa drugo nego 'padanje u bed' je otprilike kako da kažete da je upala pluća isto što i običan prehlada. Svatko od nas ponekad se osjeća nekako jadno ili rezignirano, i obično je to reakcija ne neki određen negativan događaj, ili smo jednostavno lošije volje zbog toga jer je vani oblačno. No takav osjećaj meteoropatije ili privremenog 'ustajanja na lijevu nogu' obično traje kratko – od nekoliko sati do nekoliko dana. Kod depresije je drugačije, ona traje dulje, a osjećaji koji je prate puno su dublji i uvjerljiviji. Uostalom, znate i sami da nitko nije počinio samoubojstvo zato jer je otvorio prozor svoje spavaće sobe i vidio da vani pada kiša…

Mit 3: Depresija napada samo žene, starce i neuspješne ljude
Sve mentalne bolesti, pa tako i depresija, nikoga ne diskriminiraju, ni po dobi, ni po spolu ni po tipu osobnosti. Mada statistički podaci pokazuju da je broj žena koje od nje boluju veći od broja muškaraca valja reći da muškarci nipošto nisu imuni na obolijevanje od depresije. Štoviše, u posljednjih nekoliko desetljeća kontinuirano raste upravo broj muškaraca koji od nje boluju, što određeni stručnjaci pripisuju neskladu između muške 'testosteronske' prirode kojoj je imanentna sklonost otvorenom sukobu i društvenih očekivanja koja muškarcu donose sve snažniji pritisak suzdržavanja od vlastite prirode. Što se tiče mita da od depresije obolijevaju samo stariji ljudi, treba naglasiti da starenje doista donosi određene promjene u raspoloženju i stavu prema okolini, ali depresija nije dio normalnog starenje. Tvrditi da od depresije boluju samo neuspješni ljudi također nije točno. Dovoljno je sjetiti se nekih vrlo poznatih povijesnih osoba koje su od nje bolovale kao što su najmoćniji vladar 16. stoljeća, Sveti rimski car Karlo V, pa čuveni znanstvenici Isaac Newton i Charles Darvin, američki predsjednici Abraham Lincoln i Theodore Roosevelt, legendarni britanski premijer Winston Churchill ili, pak, naoko nesalomljiv američki general George C. Patton.

Mit 4: Depresija nikada ne napada djecu i tinejdžere – što god da osjećaju, to je samo dio bolnog procesa odrastanja
Bilo bi lijepo znati da su sva djeca ovog svijeta uvijek sretna i bezbrižna no nažalost nije tako. Prema podacima američkog Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje jedno od 33 djece te jedan od 8 adolescenata obolijeva od depresije. Kada je u pitanju depresija u djece treba reći da je moguće da je taj broj čak i veći zbog toga jer djeca vrlo često nisu u stanju jasno artikulirati svoje osjećaje pa je, kada su ona u pitanju, ponekad nemoguće precizno dijagnosticirati depresiju. Zbog toga liječnici trebaju obratiti posebnu pažnju kako bi na vrijeme znali prepoznati njene simptome, ako se pojave, kada je u pitanju dijete. Depresija u tinejdžerskoj dobi također nije ništa neuobičajeno, čak je moguće da vrlo mlade osobe, od nekih 12, 13 godina obole od nje i takvo što ne treba shvaćati olako, kao nekakve tinejdžerske hirove i mušice.

Mit 5: Depresiju možete otjerati snagom volje, a ako to ne uspijete onda ste slabić
Kao što čistom snagom volje ne možete otjerati bolesti i zdravstvene smetnje poput dijabetesa i srčanog infarkta tako snagom bolje ne možete otjerati ni depresiju. Nju uzrokuju kemijski poremećaji u mozgu koje se ne može ispraviti tek tako, nekakvim prisilnim razmišljanjem u ružičastim naočalama. Tvrditi da su osobe koje boluju od depresije slabići također je pogrešno. Kao što smo već vidjeli, to je bolest koja nikoga ne diskriminira po tipu osobnosti, a također treba uzeti u obzir i društvenu stigmu koja na žalost još uvijek vlada kada su u pitanju mentalne bolesti poput nje. Zbog toga osoba koja se otvoreno usudi govoriti o svojoj depresiji te potražiti pomoć kako bi je izliječila nije nikakav slabić već, dapače, pokazuje izuzetnu snagu jer je spremna suočiti se s društvenim predrasudama.

Mit 6: Ako bolujem od depresije, bit ću na lijekovima do kraja života
Ova tvrdnja je točna za vrlo mali broj ljudi. Većina oboljelih od depresije mora piti lijekove određeno – dulje ili kraće – vrijeme, a nakon toga prekida s njihovim uzimanjem, uz preporuku liječnika. Koliko će vrijeme trajanja uzimanja lijekova trajati ovisi o tome koliko su simptomi depresije ozbiljni, odnosno koliko je snažno ona uzela maha. Ponekad to može trajati jako dugo no istraživanja su pokazala da se većina ljudi uspješno može izliječiti od depresije u otprilike 24 tjedna tretmana tijekom kojih se kombiniraju psihoterapija te uzimanje lijekova u propisanih dozama i vremenskim razmacima.

Mit 7: Svi simptomi depresije su samo u vašoj glavi
Mada je točno da je depresija prvenstveno bolest koja kreće iz mozga, netočno bi bilo povezivati je samo s glavom. Njeni simptomi ne manifestiraju se samo kroz mračno raspoloženje, bezvoljnost i apatiju već i kroz čitav niz tjelesnih simptoma kao što su problemi s disanjem i probavom, stezanje u prsima, obamrlost čitavog tijela i vrlo snažan umor. Neki pacijenti koji boluju od depresije žale se i na kontinuirane bolove u mišićima ruku i nogu.

Mit 8: Ako mi netko u obitelji boluje od depresije, naslijedit ću je
Kao što nekome može biti genetski predodređena sklonost obolijevaju od srčanih bolesti ili neke vrste karcinoma, isto tako nekome može biti genetski predodređeno oboljeti od bolesti kao što je depresija. Međutim, to nipošto ne znači da će svaka osoba koja je imala pretka koji boluje od depresije i sama od nje oboljeti. Točno je, doduše, to da takva osoba ima veće šanse jednog dana postati depresivna pa zbog toga treba posebnu pažnju obratiti na simptome koji se mogu pojaviti te na vrijeme djelovati kako bi potražila pomoć.

Izvor: Fizzit.net

 

Objavljeno: 22.08.2014